Global donosi: Minski sporazum i dalje je samo popis lijepih želja

Sastanci tzv. normandijske četvorke ne donose konkretni pomak u ukrajinskom rašomonu, sporazum iz Minska i dalje je samo popis lijepih želja. Službena Moskva ne želi biti strana u pregovorima, inzistira na izravnom dogovoru Kijeva i Donecka, tj. legitimne ukrajinske vlasti i proruskih pobunjenika u Donbasu. Dokaže li Kijev rusku upletenost u sukob, bio bi to, međutim, jak argument za revidiranje dijela sporazuma koji predviđa autonomiju Donecka i Luganska, osobito u specijalnim odnosima s Moskvom.

Većina odredbi sporazuma iz Minska zapravo su mrtvo slovo na papiru. Uključujući i ponovnu uspostavu kontrole na ukrajinskim istočnim granicama te održavanje regionalnih izbora u Donbasu, što traže i proruski separatisti i Moskva. Sukobljene strane i dalje se, naime, ne mogu dogovoriti o hodogramu primjene mirovnog sporazuma…

Zasad je jedina zapreka to što su ukrajinske kolege u jednom trenutku zaustavile svaki napredak glede specijalnog statusa Donbasa unutar ukrajinskog ustava, kao i glede pitanja amnestije te organiziranja lokalnih izbora na tim područjima. Ukrajinci kao preduvjet svega navode demilitarizaciju područja, da se tijekom mjesec dana ne čuje ni metak. To nije realno, ruski pogled na pat-poziciju nudi prvi čovjek kremaljske diplomacije Sergej Lavrov.

Službeni Kijev upozorava na to da druga strana ne provodi sporazum. Istodobno, na Ukrajinu, osim Moskve, jak pritisak vrše i Pariz i Berlin. Ta je neravnoteža očita i može predsjednika Porošenka stajati njegova položaja. A to nije u interesu međunarodne zajednice i Zapada jer bi možda moglo prouzročiti novi val zaoštravanja u Ukrajini, čak i novi rat u Donbasu, naglašava politolog Mihail Minakov, predavač na Nacionalnom sveučilištu Kijev-Akademija Mohyla.

Dok Rusija odbija ukrajinski prijedlog da se naoružana policijska misija OESS-a rasporedi u zoni sukoba na rusko-ukrajinskoj granici, i dalje nema promjena u ukrajinskom ustavu i decentralizacije, nultog zahtjeva separatista u Donbasu. Službeni Kijev davanje široke autonomije proruskim pokrajinama povezuje s nastankom svojevrsne proruske Republike Srpske u Ukrajini, a to bi sigurno onemogućilo funkcionalnu središnju državu. Rusofoni istok zemlje mogao bi tako postati područje tzv. zamrznutog sukoba, poput onih u Pridnjestrovlju, Gorskom Karabahu, Abhaziji i Južnoj Osetiji...

Ukrajinske vlasti ni fizički ne mogu unijeti te promjene u Ustav. S jedne strane, naime, naoružani borci odbijaju poduprijeti te promjene, čak prijete još jednim prevratom. S druge strane, sama ukrajinska vlast u slučaju federalizacije zemlje gubi nadzor nad regionalnim elitama. Slijedom toga gubi i svoje ovlasti. To joj nikako ne odgovara, objašnjava predsjednik Centra za sistemsku analizu i prognoziranje Rostislav Iščenko.

U Donbasu se i dalje svakodnevno puca, u ratnom vihoru na istoku Ukrajine dosad je poginulo oko 10.000 ljudi. Putin je odustao od ideje Novorusije, ali Kremlj i dalje financira mirovine i plaće za državne dužnosnike na odmetnutom ukrajinskom istoku, potvrdio je to nedavno i jedan od separatističkih vođa…

Sada već ograničene ruske snage pomažu nadzirati te teritorije. To više nije onako masovno kao 2014. Ali nalaze se ondje, jer bez njihova sudjelovanja nema potpore alternativnoj, zapravo samoproglašenoj vlasti samoproglašenih republika na tom teritoriju. Potrebna im je ruska vojna pomoć, otvoreno i bez krzmanja govori novinar i oporbeni liberal Lav Šlosberg, koji je pola godine nakon ruske aneksije Krima objavio dokaze o odlasku vojnika iz pskovske desantne divizije ne samo na Krim nego i na istok Ukrajine, gdje je izginulo njih najmanje stotinjak. Zbog tih je tekstova -  službeno, nema poginulih ruskih vojnika u Ukrajini, budući da Kremlj negira sudjelovanje ruske vojske u sukobu – Šlosberg brutalno pretučen. Nakon izlaska iz bolnice uputio je upit vojnim vlastima o sudbini poginulih vojnika…

Nakon mjesec i pol dobio sam odgovor glavnog vojnog tužitelja s potvrdom da su svi poginuli izvan mjesta gdje su bili raspoređeni, jer sam ih to pitao. Naravno, nije spomenuto da je to bilo u Ukrajini, ali iz odgovora je bilo jasno da je pogibija potvrđena, da njihove obitelji dobivaju potporu i da država nadzire isplatu tih potpora, zaključuje Šlosberg, uz tvrdnju da obitelji stradalih moraju šutjeti o tome kako su izgubili svoje najmilije.

Pobunjenici iz Donecka podignuli su tužbu pred Europskim sudom za ljudska prava protiv Ukrajine za genocid protiv Rusa na područjima Donbasa i okolice. Službeni Kijev podnio je pak šest tužbi. Priprema i onu pred UN-ovim Međunarodnim sudom pravde u Haagu, zbog agresije na Donbas i aneksije Krima. Ali i provođenja krimskog referenduma u atmosferi ratnog stanja. Od Moskve za razaranja na istoku Ukrajine traži pak odštetu od osam milijardi dolara…

I ministarska konferencija OESS-a u Hamburgu dokazala je da Europa nema ideju kako rasplesti ukrajinski gordijski čvor, nakon što su ga u briselske ruke tutnuli Amerikanci. Zato se usporedno i vode gotovo tajni američko-ruski pregovori.