Sretni i uspješni u drugoj domovini - Švedskoj

Mirnu skandinavsku idilu u okolici Lunda živi danas bračni par Raguž. Počeci međutim nisu bili ružičasti niti su upućivali na to da će ostati na europskom sjeveru gotovo pola stoljeća. Oboje su u Švedsku stigli 1970. Ona s punih 17, na godinu dana, nešto naučiti.

On je stigao u u Goeteborg s diplomom profesora hrvatskog. Bježeći na godinu dana od mentalnih okova ondašnje Jugoslavije, nije dvojio – krenut će ispočetka kao radnik u tvornici kugličnih ležajeva.

Ante Raguž, trenutačno jedini autorizirani prevoditelj sa švedskog na hrvatski na jugu Švedske, naglasit će da je u danas drugu domovinu stigao u vrijeme Olofa Palmea i suverene socijalne politike njegovih socijaldemokrata. Država je bila servis svim švedskim građanima, bez obzira bili oni etnički Šveđani ili tadašnji ekonomski imigranti.

I zimi i ljeti na biciklu u podrumski prostor u centru Malmöa na trening dolazi Nikita Glasnović. Na Olimpijskim igrama u Riju osvojila je četvrto mjesto u kategoriji do 57 kilograma, i to nakon što je na turnir pozvana zbog odustajanja jedne natjecateljice. Zamalo predložak za filmski scenarij o djevojci koja je ime dobila prema junakinji filma Luca Bessona, a tae kwon doom  počela se baviti s četiri godine. Pobjedničko postolje i olimpijska medalja oko vrata sada je cilj u Tokiju 2020.

O tae kwon dou u Švedskoj se malo zna, reći će Mario Glasnović, koji je osnovao klub još daleke 1980. U Švedsku je stigao sa šest godina, roditelji su bili ekonomski emigranti. Nakupilo se sada već 50 švedskih godina. Švedska je bila dosta jednostavna prije. Nije bilo toliko puno kultura koliko sada. Tada su bili Talijani, tadašnji Jugoslaveni, Grci. Turaka nije bilo, nije bio arapski svijet, kaže.

Švedsko društvo otada se umnogome promijenilo. Uvažavanje drugog i drukčijeg i dalje opstaje, ali danas stranci čine gotovo petinu švedske populacije (dvostruko više od europskog prosjeka) i to polako izrasta u prvorazredno političko pitanje.

Imate grupu Šveđana koji misle da je ovo previše. Previše izbjeglica, previše stranaca, previše neobičnih stvari. A onda imate jako puno Šveđana koji pozitivno gledaju na to. Jer onda smo multikulturalni, smatra Elizabet Glasnović Raguž.

Kako su uspjeli organizirati svoj život, integrirati se i postati uspješni dio švedskog društva, pogledajte u videoprilogu.