CRO Demoskop: HDZ povećao prednost nad SDP-om

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, provedeno između 2. i 5. siječnja, pokazuje nekoliko zanimljivih nalaza o odnosima u političkoj areni.

Na ljestvici preferencija političkih stranaka vrh pripada HDZ-u s izborom od 32,5 posto (prema 31,3 posto iz prosinca), dok je SDP na drugom mjestu s izborom od 24,7 posto (prema 25,2 posto koliko je izmjereno prije mjesec dana).

Na ljestvici s rejtingom stranaka na trećem je mjestu Most s 8,8 posto (u prosincu je rejting iznosio 8,7 posto). Slijedi Živi zid na četvrtom mjestu s izborom od 4,7 posto (prema 4,5 posto iz prosinca). HNS na petom mjestu bilježi izbor od 3,5 posto (u prosincu 3,7 posto), dok se HSS zadržao na šestom mjestu, 2,1 posto (prije mjesec dana 2,4 posto). 

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara je hrvatski premijer Andrej Plenković s izborom od 23,9 posto (prema 23,6 posto iz prosinca). Na drugom je mjestu predsjednica Grabar-Kitarović s 13 posto (prema 12,8 posto iz prosinca). Na trećem mjestu nije nitko (ni jedan političar kao zaseban odgovor) s izborom od 12,9 posto (prema 12,6 posto iz prosinca). Davor Bernardić, novi predsjednik SDP-a je četvrti s izborom od 7,3 posto (prije mjesec dana 4,8 posto), dok je Anka Mrak Taritaš na petom mjestu s izborom od 7 posto (prije mjesec dana 6,9 posto). Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Ivan Pernar (5 posto), Božo Petrov (4,2%), Zoran Milanović (3,8%), Zlatko Hasanbegović (2,4 posto) i Ivo Josipović (1,9 posto).

Smjer kretanja zemlje (kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma) podupire 27,8 posto građanki/građana u odnosu na 32,3 posto iz prosinca, dok je u trećem mjesecu mandata koalicijske Vlade premijera Z. Milanovića udio društvenih optimista bio 44,1 posto.

U ovomjesečnom istraživanju 60,1 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 55,2 posto iz prosinca, dok je u istom mjesecu mandata Vlade Zorana Milanovića udio društvenih pesimista bio 39,8 posto. Kakav je smjer zemlje, ne zna 12,5 posto građana/ki. Iz rečenih brojki da se razaznati kako je startna pozicija Vlade Zorana Milanovića bila u nešto povoljnijem društvenom ozračju u usporedbi s okolnostima i izazovima koje prate Vladu Andreja Plenkovića. Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 70 posto, dok je među glasačima Mosta taj udio znatno niži i iznosi 36,8 posto. Glasači SDP-a su znatno rjeđe društveni optimisti (15,8%), a najmanji udio je zabilježen među glasačima stranke Pametno (6,7%).

Razina potpore politici i radu Vlade RH u drugom mjesečnom mjerenju iznosi 56,8 posto (prema 63,4 posto iz prvog mjerenja iz prosinca). Za usporedbu, u drugom mjesečnom mjerenju Vlada premijera Milanovića bilježila je potporu od 61,9 posto. Drugim riječima, i prema ovom pokazatelju je vidljivo da je bolju startnu poziciju (gledano kroz potporu politici Vlade) imao premijer Zoran Milanović.

Kada je riječ o izostanku potpore politici Vlade u ovomjesečnom istraživanju, on iznosi 26,4 posto (prema 21,9 posto iz prosinca), što je nešto više od udjela protivnika politici koju je zabilježeno za Vladu Z. Milanovića koja je u drugom mjerenju u mandatu iznosila 23,6 posto. Udio neodlučnih u odnosu prema politici Vlade Andreja Plenkovića u ovom mjerenju iznosi 16,8 posto (prema 14,6% prema politici Vlade Z. Milanovića).

Doživljaj rada Vlade RH mjeri se i školskom ocjenom. Vlada Andreja Plenkovića u drugom mjesečnom mjerenju dobila je mršavu trojku, s prosjekom 2,60 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,62). Nešto višu ocjenu zabilježila je Vlada Z. Milanovića koja je u drugom mjesečnom mjerenju u mandatu zabilježila ocjenu 2,94. Ove razine potpore politici Vlade, ali i ocjene za rad u početnim mjesecima mandata svake od Vlada mogu biti i pokazatelji razine očekivanja građana prema različitim Vladama RH, odnosno intenziteta "medenog mjeseca".

Naravno, veća očekivanja podrazumijevaju i veća razočarenja, što posljedično skraćuje trajanje "medenog mjeseca" s biračima. Najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,67) i Mosta (3,13), dok je najniža zabilježena među glasačima stranke Pametno (2,0) i Živog zida (2,13).

Predsjednica Republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,15 (prema 3,22 iz prosinca). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 2,35 (prije mjesec dana 2,44).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca izdvojile su se četiri teme: Vladina najava otkupa udjela MOL-a u INA-i s izborom od 25,0 posto, teroristički napadi u Njemačkoj i Turskoj s 16,0 posto, iseljavanje iz Hrvatske s 13,2 posto i afera sa zaraženom piletinom s izborom od 11 posto. Porezne promjene i ovaj su mjesec u vrhu zanimanja hrvatskih građana (ovaj put s izborom od 7 posto, prema prosinačkih 12,6 posto i 11,2 posto iz studenog).

Tri su teme zabilježile izbor veći od 3 posto: čokoladice u paketićima djeci u Dubrovniku  (4,6 posto), skandal s pločom na spomeniku poginulim pripadnicima HOS-a u Jasenovcu s natpisom "Za dom spremni" (4,1 posto), dobri ekonomski pokazatelji (3,8 posto). Tri su teme zabilježile izbor veći od 2 posto: zatezanje odnosa između Srbije i Hrvatske (2,5%), advent u Zagrebu izabran za najbolji u Europi (2,4%), zaustavljanje kombija sa 67 izbjeglica kod Novske (2,1%). Ostale su teme s izborom manjim od 2 posto.