Najveći arktički stručnjaci za HRT o izazovima i norveškoj perspektivi

U norveškom Tromsøu održat će se veliki međunarodni skup o održivom razvoju Arktika, područja koje zahvaća više od šestine Zemljine kopnene mase, a zbog klimatskih promjena i otapanja arktičkog leda postaje mjesto teritorijalnih sporova i geostrateških nadmetanja, ali i golemih ekonomskih mogućnosti. Kako na te izazove gledaju najveći arktički stručnjaci jedne od osam arktičkih nacija, na sjeveru Norveške provjerio je Dragan Nikolić.

Arktik se zagrijava dvostruko brže od ostatka svijeta, najreferentniji klimatski modeli tvrde da će tamošnja ljeta ostati bez leda već 2030. Prije mjesec dana na Sjevernom polu zabilježene su 20 stupnjeva više temperature nego što je to uobičajeno za ovo doba godine. Permafrost, tj. stalno zamrznuto tlo, polako kopni. Na udaru je cjelokupan arktički ekosustav. I njegov simbol - polarni medvjed.

Morski led njegovo je životno okruženje. Arktički ocean, koji se smanjuje velikom brzinom. Procjenjuje se i predviđa da će broj polarnih medvjeda opadati, danas ih je oko 25.000, kazao je novinaru HRT-a najveći norveški ekspert za polarne krajeve i klimatske promjene Jan Gunnar Winther s Norveškog polarnog instituta.

Osam arktičkih zemalja donijelo je deklaraciju u kojoj stoji da su arktičke granice regulirane međunarodnim pravom i pravom mora. Nakon četiri desetljeća pregovora na tim je postulatima 2010. postignut i dogovor Norveške i Rusije o granici u Barentsovu moru i Arktičkom oceanu. Norvežani su se u slučaju Barentsova mora dugo zauzimali za načelo granice koja je jednako udaljena od obala dviju zemalja, Rusi za načelo sektora unutar spornog područja.

Istraživanja američkih geologa tvrde da se iznad sjeverne polarnice nalazi oko 30 posto neotkrivenih svjetskih rezervi prirodnoga plina i 13 posto neotkrivene nafte. Većina u podmorju. Uglavnom unutar granica pojedinih država, u njhovim teritorijalnim morima. Procjene su da bi 2030. na Arktik moglo biti preusmjereno dva posto svjetskog brodskog prometa, do 2050. pet posto. Svaka ljetna plovidba sjevernom rutom brodarima bi uštedjela i do 300 tisuća eura. Regija koja ima golemi prometni potencijal globalni je regulator klime, ali i ključna kada je u pitanju regionalna i globalna sigurnost.

Više saznajte u reportaži Dragana Nikolića za vanjskopolitičku emisiju Global, a cijelu emisiju, kao i prethodne, potražite na HRT-ovoj multimedijskoj platformi www.hrti.hr.