Palijativnu skrb godišnje treba 20.000 pacijenata, dobije ju oko 2000

Strateški plan razvoja palijativne skrbi donesen je pšočetkom 2014 godine, no, nažalost, do danas nije zaživio u cijelosti. Palijativna skrb je i dalje dostupna malom broju bolesnika, palijativna medicina nije implementirana u sutav, nemamo ni jedan samostalni odjel palijativne skrbi, samo palijativne krevete. Još uvijek smo daleko od europskih standarda, a mobilne palijativni timove sitno brojimo.

Palijativni mobilni tim Doma zdravlja Vukovar u stalnom je pokretu, stiže na vrata svih koji ih trebaju. Uz dvije sestru - u palijativnom timu su liječnik i psiholog.

Pacijenti imaju palijativnu zdravstvenu skrb svih 7 dana u tjednu, 24 h vikendima i blagdanima, a takvo što nemaju mnogi. Pa ni Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je godišnje oko 2000 palijativnih pacijenata.

Najveći problem je realizacija strategije palijetivne skrbi gdje su nužni mobilni specijalsitički bolnički timovi. U Hrvatskoj palijativnu skrb godišnje treba oko 20.000 pacijenata, a dobije ju oko 2000. Palijativna skrb je temeljno ljudsko pravo. Znači, biti pri kraju života ili s neizlječivom bolesti bez bolova uz psihološku pomoć i s kontrolom simptoma je zaista pitanje civilizacijskog iskoraka zemlje,
rekla je Marijana Braš, psihijatrica Klinike za psihološku medicinu KBC-a Zagreb.

Ministar je svjestan da taj iskorak još nismo napravili. Jedno od rješenja je u postojećim bolnicama gdje imamo viška akutnih kreveta ili gdje će se racionalizacijom neki odjeli smanjivati ili neki možda i zatvoriti jer neće biti potrebe za krevetima napraviti krevete palijative, rekao je Milan Kujundžić, ministar zdravstva.

Nemoguće ih je imati i u kliničkim bolničkim centrima jer zakon to ne dopušta, no ono u čemu struka vidi rješenje samostalni su odjeli s multidisciplinarnim timovima.