Mirenja uspješna alternativa povlačenju po sudovima

Privatni i poslovni konflikti ne moraju se nužno rješavati pred sudovima. Hrvatski se građani sve češće odlučuju za mirenje. Riječ je o postupku u kojem stranke zaobilaze spore i pretrpane sudove i sami, uz posredovanje miritelja, rješavaju konflikt.

Iako je Hrvatska još 2003. donijela Zakon o mirenju, medijacijom se ipak godišnje riješi samo 500-ak sporova. Uglavnom zato što građani nisu dovoljno informirani o toj mogućnosti.

Krešimiru Grossu, agentu za nekretnine, klijent nije želio platiti 100 tisuća kuna provizije ni nakon presude koju je čekao dvije godine. No zahvaljujući postupku mirenja, dobio je svoj novac nakon samo jednog sastanka.

Mirenje je, kaže Gross, učinkovitije, brže i jeftinije od sudovanja jer sukobljene strane, uz izmiritelja koji mora biti neutralan, riješe problem nakon najviše tri sastanka.

Vesna Jurički, iskusna odvjetnica koja se obučava za izmiriteljicu, prisjeća se rata bračnog para za imovinu: Jednog turbulentog dana stranke su se ujutro svađale, vrijeđale, u podne su plakale, u jedan popodne su počele razgovarati, a u tri popodne su se dogovorile.

Sudovi su nam preopterećeni, pokretanje postupaka čeka se mjesecima, a presude i godinama. Upravo medijacija, kao izvansudska nagodba, rasterećuje i sudove.

A medijatori, osim pravnika, mogu biti i, primjerice, psiholozi, komunikolozi, socijolozi koji uče kako primijeniti komunikacijske tehnike.

U čak 70% slučajeva medijacija završi uspješno sklapanjem nagodbe. No građani najčešće posežu za onom "sve bum vas tužil". Hrvatski sudovi tako su samo prošle godine primili milijun i 300 tisuća predmeta. A pomirbom ih završi tek 500-ak godišnje.