U Sarajevu potpisana Deklaracija o zajedničkom jeziku

Deklaracija o zajedničkom jeziku, iza koje stoji 200-tinjak osoba iz kulturnog, znanstvenog i javnog života Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, službeno je predstavljena u Sarajevu. U Hrvatskoj je naišla na osudu predstavnika državnog vrha.

Premda se šuška da iza inicijative o Deklaraciji stoji hrvatska lingvistica Snježana Kordić, ona to demantira. Ali ne osporava da je njezina knjiga "Jezik i nacionalizam" prije godinu dana inspirirala skupinu mladih ljudi u  Sarajevu da pokrenu niz okruglih stolova na tu temu te, na kraju, sastave Deklaraciju.
Zašto su to ti mladi ljudi napravili? zato što su oni prošli kroz svoje obrazovanje u dvije škole pod jednim krovom i znaju da taj koncept škole proizvodi međunacijonalnu mržnju pa bi željeli da se jezična politika promjeni da ne proizvodi više mržnju kroz obrazovanje, kaže Snježana Kordić.

Kormilo cijele inicijative drži poznati srpski pisac Vladimir Arsenijević. Za njega je Deklaracija rezultat neprirodnog braka između identitetske politike i jezične znanosti koji se dogodio raspadom bivše države. Prirodno je da su reakcije koje su došle iz Hrvatske, najintenzivnije u onoj mjeri u kojoj jezik možda u Hrvatskoj u najvećoj mjeri poslužio za formiranje novog identitetskog obrasca i to nas u tom smislu ne iznenađaju, izjavio je Arsenijević.

A iznenađenost Deklaracijom, točnije njezinim zahtjevima, ne splašnjava u hrvatskoj javnosti. Jer iza ideja o ukidanju jezične segregacije i diskriminacije, te pozivanja na jezičnu slobudu u književnosti i medijima stoji više politički nego leksički kontekst, kaže ravnatelj Instituta za hrvatski jezik Željko Jozić. Ako je cilj jedne ovakve Deklaracije da pokuša utjecati na političke strukture u državama koje se ovdje navode, mislim da je ovdje potpuno promašena jer nema te političke snage koja će ići u smjeru promjene naziva hrvatskoga jezika iz hrvatskog Ustava, tvrdi Jozić.




Da se sve pretjerano ispolitiziralo, misli predsjednik Hrvatskog društva pisaca Nikola Petković, čije je ime, kaže, zalutalo među potpisnike jer je o Deklaraciji konzultiran prije njezina objavljivanja. Zajednički jezik, onakav kakav želi ova Dekleracija, ne postoji, tvrdi predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović. Postoje pjesnici koji su pjevali u čast srpskog jezika, postoje pjesnici koji su pjevali u čast hrvatskog jezika, a u čast srpsko-hrvatskog nije pjevao nitko jer taj jezik ne postoji osim kao kemijska formula, kaže Damjanović.

Rasprava o Deklaraciji o zajedničkom jeziku nastavak dobiva na mrežnim stranicama, gdje dosad nije dobila previše potpisa.



HAZU: Deklaracija o tzv. zajedničkom jeziku besmislena inicijativa!

Predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) Zvonko Kusić ocijenio je deklaraciju o takozvanom 'zajedničkom jeziku' besmislenom, apsurdnom i uzaludnom inicijativom koja želi dovesti u pitanje pravo hrvatskog naroda na vlastiti hrvatski jezik, koji je priznat i normiran kao jedan od službenih jezika Europske unije.

"Hrvatski jezik Ustavom Republike Hrvatske definiran je kao službeni jezik u Hrvatskoj, jedan je od službenih jezika Europske unije, priznat i normiran kao zasebni jezik s vlastitim međunarodnim kodom", ističe Kusić u izjavi.
Plenković: Na"Deklaraciju o zajedničkom jeziku" ne treba trošiti riječi

Obuljen Koržinek: Deklaracija 'politička inicijativa' 

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izjavila je novinarima u utorak i srijedu vezano za tu deklaraciju kako pretpostavlja da je riječ o političkoj inicijativi.

Rekla je kako je pitanje zajedničkog jezika "politički konstrukt koji je došao s jednom državom '45. godine, nastao kao rezultat određene ideologije i državne politike koji u praksi nikada nije realiziran, odnosno nikada zapravo u stvarnosti nije zaživio. On se nazivao hrvatsko-srpskim jezikom, ali svi smo mi u školi učili hrvatski i pisali smo na hrvatskom. Nije mi jasno koji bi cilj bio danas pokretati takvu inicijativu", zaključila je ministrica kulture.