Z. Marić: Potreban je nastavak provedbe strukturnih reformi

Ministar financija RH Zdravko Marić izjavio je za središnji Dnevnik HRT-a da je MMF došao u jednom partnerskom odnosu prema državama cijele srednjoistočne Europe kako bi pomogao svojim savjetima - da se što prije pojača gospodarski rast i napravi proces konvergencije prema državama gospodarski razvijenijim od ove regije. 

To je misija o kojoj smo guverner Boris Vujčić i ja razgovarali s Christine Lagarde, glavnom direktoricom MMF-a, koja dobro poznaje situaciju u ovoj regiji, rekao je Marić u Dubrovnik gdje se održava konferencija "Ubrzavanje realne konvergencije u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi - uloga upravljanja i institucija".

Na pitanje što treba učiniti da bi se ubrzao rast od 2,5% ili 3%, ministar Marić kazao je da je odgovor kratak - nastavak provedbe strukturnih reformi. Samo su to mjere koje mogu pojačati potencijalni gospodarski rast. Hrvatska danas ima stopu rasta nešto od preko 3% što je dobro nakon šest i pol godina recesije. To je stopa koja je počela generirati radna mjesta i to je ono što mi najviše i trebamo. Sigurno je da svi želimo kudikamo više stope rasta koje će generirati i više stope zaposlenosti, dodao je. 

Podržat ćemo svaki prijedlog koji vodi boljitku hrvatskih građana. Mislim da naša centralna banka ima jednu proaktivniju ulogu u smislu određenih preporuka, ukazivanje na potencijalne rizike i opasnosti, izjavio je Marić osvrćući se na prijedlog guvernera Vujčića da se sve banke obvežu da će omogućiti građanima pretvaranje kredita u kunske. 

Razdoblje povijesno najnižih referentnih kamatnih stopa približava se kraju. Na nama je da učinimo sve da bi se taj efekt rasta kamatnih stopa, koji neće preko noći biti tako velik, bude čim manje osjetljiv za državni proračun, poduzetnike, sve građane, izjavio je između ostalog ministar financija.



U HRT-ovoj emisiji "Tema dana" ekonomski analitičari Hrvoje Stojić i Marija Ivanov govorili su o odnosu MMF-a i Hrvatske, rastu standarda država Jugoistočne Europe i ulasku Hrvatske u eurozonu.

Zadnji put kad je MMF imao neku težinu u Hrvatskoj, bilo je to prije otprilike 15-ak godina, kada je RH imala aranžman. I tada je to bio vrlo klimav aranžman, tzv. aranžman iz predostrožnosti, rekao je Stojić. Danas je Hrvatska podvrgnuta puno strožem fiskalnom nadzoru, kontroli zdravlja naših javnih financija. To su mehanizmi Europske unije i to je ono što Hrvatskoj omogućuje jednu trajniju fiskalnu konsolidaciju koja usput bude praćena jačim razvojem institucija koje to podupiru, dodaje.

MMF već godinama Hrvatskoj preporučuje mjere za smanjenje makroekonomskih neravnoteža i fiskalnih neravnoteža, a posebno strukturnih neravnoteža u hrvatskom gospodarstvu. Što se tiče poreza MMF uvijek predviđa za Hrvatsku uvođenje određenih imovinskih poreza, kao što je oporezivanje nekretnina. To se predlaže zato što Hrvatska ima velike imovinske razlike. U kontekstu tih velikih imovinskih razlika imamo situaciju da zapravo niže dohodovne grupe i grupe s nižom imovinom praktički snose veći porezni teret kroz PDV i oporezivanje dohotka nego što to snose vrlo visoke porezne grupe koje imaju veliku imovinu, a koja u RH nije oporezovana ili je oporezovana po vrlo niskim stopama, kazala je između ostalog Ivanov.