Čović u Temi dana: Problematiziranje gradnje Pelješkog mosta nije službeno stajalište BiH

Što se dogadja s političkim odnosima između Hrvatske i BiH? Nedavno su dvije vlade utvrdile da su oni dobri, no nakon što je Hrvatska povećala uvozne kvote za voće i povrće iz trećih zemalja, nastao je prijepor čija je kulminacija oštra reakcija iz BiH i zahtjev za prekid gradnje Pelješkog mosta. Zanimljivo, riječ je o stajalištu najveće bošnjačke stranke, ali ne službeno i države.

BiH ustrajava na svom putu prema EU. U tome joj Hrvatska nudi svekoliku pomoć. U isto vrijeme BiH se protivi se europskom projektu kakav je Pelješki most. O najnovijim prijeporima između Hrvatske i BiH, ali i unutarnjim odnosima i položaju Hrvata u BiH u Temi dana govorio je redsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović.

"Iz svega je vidljivo da problematiziranje gradnje Pelješkog mosta nije službeno stajalište BiH. Službeno stajalište zadnjih godina je bilo u smislu ohrabrivanja Hrvatske da nastavi s takvim infrastrukturnim projektom koji ima veliko značenje i za BiH", kazao je Čović. Smatra kako se u ovom slučaju radi o stajalištu jedne stranke i par pojedinaca u toj stranci. Tome u prilog dodao je i kako u tri godine, koliko je on član Predsjedništva "nijednom pitanje Pelješkog mosta nije otvoreno, jer se podrazumijevalo da je na njega data apsolutna suglasnost - budući da je da je RH ispoštovala sve predviđene uvjete".

"Mora se definirati što su stavovi Bosne i Hercegovine, a što stavovi pojedinaca ili političkih stranaka", odgovorio je Čović na pitanje radi li se o sukobu s Europom - budući da BiH ustrajava na svom putu prema EU, a protivi se europskom projektu kakav je Pelješki most. Kazao je kako se radi o stavovima bošnjačkih stranaka, dominantno SDA. Čović smatra da će se uskoro, u ime bošnjačkog naroda pojaviti i druge stranke sa sličnim stavovima. "BiH ima jasan stav - izgraditi kvalitetne odnose s RH, jer vidimo da naš novi put prema Europi ide preko Zagreba. BIH nema prijepor s Hrvatskom kada je u pitanju ovaj projekt, kao i mnogi drugi projekti", dodao je.

Na pitanje stoji li iza toga Turska i teza kako predsjednik Erdogan želi obnoviti političku hegemoniju Turske u BiH, a glavni mu je oslonac dinastija Izetbegović - Čović je odgovorio: "Sva tri člana Predsjedništva nedvojbeno podupiru euroatlantski put BiH i to zagovaramo u javnom diskursu, ali se, zbog dnevnopolitičkih potreba uvijek javi neka strana koja traži izgovor za zaustavljanje nekog projekta i traži krivca u nekome drugome", kazao je Čović. "Siguran sam u europsku budućnost BiH i bilo tko, bez obzira je li to neka turska politika ili netko drugi - ne može pretjerano utjecati na promjenu stava kad je u pitanju europska budućnost BiH", naglasio je.

"Što se tiče jedne dinastije kako ste rekli - ne želim vjerovati da postoji jedna takva strategija, ali svakako je sve moguće", dodao je. Zaključio je kako BiH "nema luksuz gubljenja vremena i ponavljanja grešaka te da mora usvojiti europske standarde". "Odnos Turske i BiH ne postoji kao prijepor na našem euroatlantskom putu, a postoje li u BiH i Turskoj određene političke strukture koje imaju neke druge strategije - to ćemo vidjeti",  ponovio je Čović koji smatra da takve strukture nemaju snagu da uspore put BiH prema Europi.

Čović smatra kako ovakva retorika šteti odnosima Hrvata i Bošnjaka. Podsjetio je da će se izbori u BiH održati za nešto više od godine dana i da zadržavanje 'konfliktnih' odnosa između ta dva naroda nekome odgovara. "Uvjeren sam da imamo dovoljno snage da se u idućih par mjeseci  ne uvučemo u zamku, jer je najveća prijetnja Bosni i Hercegovini da se bavimo sami sobom dok zemlje jugoistoka Europe idu ka Europi i NATO-u", rekao je.