Tema dana: Integracija azilanata u Hrvatskoj

Obojica azilanata koji su u posljednjih mjesec dana na području Zagreba napali žene osumnjičeni su za bludničenje i određen im je jednomjesečni pritvor. Svojim činom izgubili su pravo na azil u Hrvatskoj. Činjenica da je riječ o stranim državljanima potaknula je raspravu o tome jesu li napadi posljedica manjkavosti sustava integracije ili je riječ o djelima pojedinaca koja je teško predvidjeti i spriječiti.

Devetnaestogodišnju djevojku u zahodu najprometnijeg zagrebačkog pothodnika, u petak oko ponoći napao je mlađi muškarac. Počinitelja je prepoznao i do dolaska policije zadržao zaštitar.

Za bludničenje je osumnjičen Marokanac, tražitelj azila smješten u zagrebačkom prihvatilištu. Upravo zbog činjenice da se radi o strancu vijest je punila naslovnice.

Treba spriječiti krive zaključke da će silovanje počiniti određene skupine ljudi, smatraju u Centru za seksualna prava.

Zaštitar iz pothodnika posvjedočio je za HRT da problemi s tražiteljima azila na žalost nisu iznimka. 

Problem je što nema sustavnih mjera integracije, kažu u Centru za mirovne studije. Većina programa kažu na ramenima je organizacija civilnog društva.

Većina tražitelja azila, poput Alija koji također boravi u prihvatilištu, željna je mirnog i poštenog života.
Podaci Ministarstva unutarnjih poslova pokazuju da se dolaskom tražitelja azila broj slučajeva nasilja i općenito kriminaliteta nije povećao.





Svatko pred progonom ima pravo tražiti i dobiti utočište u drugim zemljama. To je izvadak iz Opće deklaracije o pravima čovjeka. No što nakon toga? Slijedi najčešće dugi i težak proces integracije u nova društva. Posljednji događaji seksualnih napada na žene u Zagrebu za koje su osumnjičeni tražitelji azila, ponovno su potaknuli niz pitanja. Hrvatska je dosada od 2006. odobrila 231 osobi azil i za njih 96 supsidijarnu zaštitu.

Problemima integracije azilanata u Hrvatskoj bavila se se i emisija HRT-a Tema dana. Doznajte što su o ovoj problematici rekle pomoćnica ravnatelja Vladina ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Danijela Gaube i Kristina Samardžić iz Isusovačke službe za izbjeglice.