Pravobraniteljica: Problem je što građani ne prijavljuju diskriminaciju

Petina hrvatskih građana bila je diskriminirana barem jednom u zadnjih pet godina, što je manje nego 2012., kada je u takvoj situaciji bila četvrtina, no i dalje najveći broj njih nije spreman potražiti zaštitu, pokazalo je istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji, koje je predstavio Ured pučke pravobraniteljice.

Diskriminacija je najčešća na području rada i zapošljavanja, te zdravstvene zaštite. No, čak 68 posto diskriminiranih nije potražilo pomoć, ponajviše jer smatraju da im se situacija ne bi promijenila ili da bi se još i pogoršala, kazuju podaci istraživanja koje je IPSOS lani u prosincu proveo na uzorku od 1000 građana.  

Dvije trećine onih koji drže da su bili diskriminirani nisu poduzeli ništa - 45 posto njih smatra kako se ništa ne bi promijenilo, 18 posto ih smatra da bi se situacija samo pogoršala, 14,9 posto misli kako za to nema potrebe, a 12,9 posto odgovara kako nisu znali kome se obratiti. 
 
Što je diskriminacija ne zna čak 17,9 posto ispitanika. Gotovo 40 posto misli kako je diskriminacija najveći ili jedan od najvećih problema u društvu, dok ga u potpunosti nevažnim smatra nešto manje od 4 posto. Iako veliki broj građana ne podržava stajališta koja reflektiraju predrasude, one su i dalje prisutne, a usmjerene su ponajviše prema Romima, članovima sindikata, mladima, starijima, azilantima i osobama s duševnim smetnjama, dok su najmanje prisutne prema osobama nižeg obrazovanja i osobama s invaliditetom.

Gotovo polovica (48 posto) ispitanika smatra da Romi žive od socijalne pomoći i ne žele raditi, 28 posto ih je uvjereno kako bi Romi odbili klijente u uslužnoj djelatnosti, 33 posto smatra da azilante ne bi bilo dobro zapošljavati, a zanimljivo je i da 38 posto ispitanih smatra kako sindikati samo stvaraju probleme. Po percepciji ispitanika, najviše diskriminira država, što misli njih 28,7 posto.

Riječ je o trećem istraživanju o diskriminaciji koje je Ured pučke pravobraniteljice proveo (prvo je bilo 2009., a drugo 2012.). Pravobraniteljicu posebno brinu podaci da građani ne prijavljuju diskriminaciju, a mnogi od njih niti ne znaju da su diskriminirani.