Divjak: Ljudi iz radnih skupina nisu ni moji, ni Jokićevi, ni Barišićevi

Ohrabrena sam pozitivnim reakcijama učitelja i profesora na najavu uvođenja novosti u škole poput informatike, istaknula je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak na predstavljanju svojih prvih 100 dana u Ministarstvu. Članovi stručnih radnih skupina pozvani su na nastavak rada na reformi. Od 357, zasad ih se odazvalo njih 220, dok ih je 4-5 odbilo sudjelovati. Okupljanje stručnih radnih skupina iznimno je bitan korak u tome da se uspije, izjavila je ministrica.

Ljudi iz radnih skupina su stručnjaci. Nisu ni moji, ni Jokićevi, ni Barišićevi. Oni su ljudi koji su svoju stručnost i svoj entuzijazam, optimizam i svoju volju stavili na raspolaganje kako bismo našim učenicima i studentima omogućili školu za 21. stoljeće, dodala je. Što će biti s Posebnim stručnim povjerenstvom za provođenje Strategije obrazovanja, reći će sutra premijer Andrej Plenković, rekla je.



Govoreći o najvažnijim projektima ministrica je kazala da je to uvođenje informatike te pilot-projekt cjelovite kurikularne reforme. Ono što možete očekivati od mene i mojeg tima su stručnost, entuzijazam, hrabrost i otvorenost za sturadnju da svi zajedno priredimo ne samo ovaj pilot-projekt nego da podržimo jedno raspoloženje uključivosti i fokusiranja na važne teme. Mi želimo biti ministarstvo budućnosti, ne želimo se baviti prošlošću. U tom smislu nastavljamo jednakim tempom graditi školu za život, a ne školu za ocjenu, dodala je.

Svojatanje bilo kakvih rezultata ili reforme ne vodi tome da reformu uvedemo. Vodi tome da opet raspravljamo o prošlosti, a ne o budućnosti. A ja mislim da je to važno svima nama koji imamo djecu, unuke ili to planiramo. Svaka nam je godina važna, svaki nam je mjesec važan, izjavila je između ostalog ministrica.   




Hoće li se konačno riješiti prijepori oko nastavka reforme i vraćaju li se tzv. Jokićevi ljudi u tim u emisiji Hrvatska uživo govorila je dr. sc. Zrinka Ristić Dedić s Instituta za društvena istraživanja.



Od iduće školske godine informatika će biti uvedena kao obvezni predmet u pete i šeste razrede osnovne škole, a taj reformski potez, rekla je ministrica, iskorak je u obrazovanje 21. stoljeća jer učenje po disketama iz 1994. "odlazi u povijest". Izvijestila je da je u sklopu pilot Projekta e-škole, koji se provodi od 2016. do 2018., iskorišteno 307 milijuna kuna te da će se za taj veliki projekt u razdoblju od 2019. do 2022. izdvojiti više od milijardu kuna.

Ministrica Divjak napomenula je i kako je iz ESF-a u razdoblju od 2014. do 2020. za obrazovnu reformu i edukaciju učitelja osigurano 300 milijuna kuna, a ove godine iz državnoga proračuna osam milijuna kuna za opremanje, pripremu plana i programa, dok se 2018. godine planira izdvojiti 20 milijuna kuna za opremu, zapošljavanje i obrazovni materijal.

Ministrica se osvrnula i na veliki projekt PROMicro kojim se želi uvesti digitalna pismenost u različite nastavne predmete i izvannastavne aktivnosti uporabom mikroračunala koji je, podsjetila je Divjak, predstavljen zajedno s CARNet-om, HUP-om i IRIM-om (Institut za razvoj i inovativnost mladih), a u njegovu sklopu nabavit će se oko 45 tisuća mikroračunala za učenike šestih razreda.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar izjavio je da upitnik koji je Ministarstvo znanosti i obrazovanja poslalo bivšim članovima Ekspertne skupine za cjelovitu kurikularnu reformu, u kojem ih se pita jesu li spremni nastaviti s radom, nije odobrenje tim ljudima da mogu dalje raditi, već samo traženje informacije o zainteresiranosti za nastavak rada.