Procijepljenost djece pala ispod 90 posto

Procijepljenost djece u Hrvatskoj u padu je u zadnjih pet godina, prvenstveno u predškolskoj dobi. Do prije šest godina protiv ospica, rubeole i zaušnjaka bilo je cijepljeno 95 posto djece, a sada ih je 89,7 posto, upozorio je na okruglom stolu "Cijepljenje činjenicama protiv mitova" voditelj Službe za epidemiju zaraznih bolesti u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) Bernard Kaić.

Najveći pad procijepljenosti djece protiv ospica, rubeole i zaušnjaka zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a prilično je zamjetan pad i u Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Sve to povećava broj osjetljive djece, prvenstveno u predškolskoj dobi, što povećava rizik od izbijanja epidemija tih bolesti, kojih već dugo nemamo, a ako su se i pojavile bile su malog obuhvata, kaže Kaić.

Pedijatrijski infektolog iz Klinike za zarazne bolesti "Fran Mihaljević" Goran Tešović smatra kako je problem necijepljenja djece "mrvicu prenapuhan", a temelji se na nekim istraživanjima koja nisu u cijelosti objektivna. Prema tim istraživanjima 10 posto ljudi ne cijepi svoju djecu, a 20 posto razmišlja da ih ne bi trebalo cijepiti protiv svih bolesti koje su u obveznom programu. Ti koji oklijevaju vjerojatno još uvijek cijepe djecu, no pitanje je dokle. Činjenica je, po službenim podacima HZJZ-a, da je za prvu dozu cjepiva protiv zaušnjaka, ospica i rubele u nekim dijelovima Hrvatske, u srednjoj i južnoj Dalmaciji, broj cijepljenih pao na oko 80 posto, a u nekim dijelovima i ispod 80 posto, kaže Tešović.

Upozorava da je trenutno najrealnija opasnost od pojave epidemije ospica, budući da ta epidemije traje Rumunjskoj i Italiji. U Rumunjskoj je, navodi, preko 14.000 oboljelih s visokom smrtnosti od 34 umrla, dok je u Italiji više od 4000 oboljelih i dvoje umrlih, a kako su to zemlje u našoj neposrednoj blizini moguće je uvoz bolesti.

Pedijatar Milivoj Jovančević ističe da strahove kod roditelja uzrokuju razni mediji i dobrim dijelom Internet, jer ljudi ne mogu razlučiti koji su pouzdani izvori informacija. Primjer je autizam, čiju se pojavu pogrešno povezalo sa cijepljenjem, iako je stvari uzrok drugi. Upozorava kako je i dosad bilo po jedno ili dvoje djece s ospicama koji su došli iz inozemstva, ali to nije dovelo do epidemije budući da su druga djeca zaštićena.

Teške nuspojave kod cijeljenja, koje se najčešće spominju kao razlog odbijanja cijepljenja djece, zapravo su iznimno rijetke, a najčešće nuspojave su povišena tjelesna temperatura i bol na mjestu uboda, koje variraju od cjepiva do cjepiva, rečeno je na skupu.