Premijer Plenković otkrio spomen-ploču na spomeniku "Mir"

Premijer Andrej Plenković, na čelu izaslanstva RH na 72. zasjedanju Opće skupštine UN-a, otkrio je s potpredsjednicom Vlade i ministricom vanjskih i europskih poslova Marijom Pejčinović Burić spomen-ploču o spomeniku "Mir" u povodu 25. godišnjice članstva Hrvatske u UN-u. 

Premijer je sinoć bio i na prijamu koje je za šefove izaslanstava priredio predsjednik SAD-a Donald Trump.

Spomenik „Mir“, kipara Antuna Augustinčića, poklon je Republike Hrvatske UN-u, a jedan je od simbola sjedišta UN-a u New Yorku. Izrađen je 1954. godine, visok 5,5 metara, težak 5 tona, na postolju od 10 metara izrađenom od bračkog kamena, a Vlada RH ga je ove godine restaurirala.

Premijer Plenković poručio je da spomenik jahačice, koja u ruci drži maslinovu grančicu i globus, simbolizira UN kao organizaciju koja treba jamčiti svjetski mir, stabilnost i suradnju. Dodao je da se ovim kipom, kao i  Meštrovićevom „Djevojkom s lutnjom“, koju je Hrvatska poklonila 2000. godine, daje obol kulturnoj baštini Ujedinjenih naroda. Ponosni smo na 25 godina članstva u Ujedinjenim narodima, istaknuo je.

Naglasio je da je 22. svibnja 1992. godine, kada je Hrvatska primljena u UN i kada je prvi predsjednik RH dr. Franjo Tuđman bio u New Yorku tim povodom, za generaciju koja je dočekala svoju neovisnost i samostalnost bio završni čin procesa međunarodnoga priznanja Hrvatske. Ocijenio je da se Hrvatska u tih 25 godina kvalitetno pozicionirala u UN-u, odradila mandat u Vijeću sigurnosti, u Ekonomskom i socijalnom vijeću, u Vijeću za ljudska prava i u Komisiji za izgradnju mira. Sudjelovali smo u brojnim misijama UN-a. Nakon što smo bili primatelj sigurnosti, sada smo oni koji pridonose svjetskom miru, u partnerstvu s regionalnim organizacijama poput NATO-a, Europske unije i drugih. Nastojimo dati doprinos odgovoru na mega-trendove s kojima je svijet u ovom trenutku suočen, poručio je Plenković.

Kazao je i da je Hrvatska jučer dala i svoj doprinos novoj inicijativi francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o Globalnom paktu za okoliš, koji predstavlja nastavak na Pariški sporazum. Hrvatska se ponaša odgovorno, stojimo iza vrijednosti međunarodnog prava, dobrosusjedstva i miroljubivog rješavanja sporova, dodao je premijer.

Na novinarski upit je li na prijamu koji je za šefove izaslanstava priredio predsjednik SAD-a Donald Trump imao prigodu s njim razgovarati, predsjednik Vlade kazao je da je s njim, kao i drugi šefovi izaslanstava, razgovarao protokolarno, kratko i srdačno. Pojasnio je da je tradicionalan običaj da i Europska unija i SAD organiziraju prijame u okviru Opće skupštine. Bila je to prigoda za susrete s brojnim državnicima koji su ovdje, kazao je Plenković.

Sa slovenskim kolegom Mirom Cerarom hrvatski premijer dogovorio je sastanak u Zagrebu za 27. rujna. Želimo ostvariti napredak u odnosima između dviju država. Premda je pristup Hrvatske i Slovenije i dalje različit, samo razgovorima i dijalogom možemo doći do rješenja, naglasio je Plenković.

Ponovio je da je Slovenija Hrvatskoj susjedna i prijateljska zemlja, dodavši da otvorena pitanja koja postoje nisu nepremostiva. Najavio je da će sutrašnjim govorom pred Općom skupštinom ukazati na to kako je Hrvatska do sada vidjela UN i što je dala kao doprinos te na koji način vidi rješavanje ključnih sigurnosnih izazova i globalnih trendova.

Predsjednik Vlade Plenković održao je i niz bilateralnih sastanaka. Između ostalih, sastao se s predsjednikom Republike Kosovo Hashimom Thaçijem i predsjednikom Predsjedničkog vijeća Vlade nacionalnog jedinstva Libije Faiezom Mustafom Serrajom. Libija je jedna od glavnih globalnih tema, a i ministri vanjskih poslova Europske unije imali su poseban neformalni sastanak na tu temu. Želimo stabiliziranje te zemlje, s kojom smo imali razgranatu gospodarsku suradnju. Za Hrvatsku je važno da se sve naše kompanije, koje su 2011. napustile Libiju, tamo vrate te da Hrvatska ponovno otvori svoje veleposlanstvo u Libiji kada se steknu preduvjeti, kazao je Plenković. Premijer se sastao i s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoǧanom, a nakon toga je održao predavanje o hrvatskom pogledu na budućnost Europske unije na Sveučilištu Columbia.