Pavić: Sustav obrazovanja nije usklađen s potrebama tržišta rada

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić gostujući u emisiji Hrvatskog radija izvijestio je kratko o pregovorima s državnim i javnim službama o kolektivnom ugovoru. Kolektivni ugovor je istekao 1. 8. i za državne i za javne službe, i sada je u produljenoj primjeni do 1. 11. To je neki limit do kada moramo završiti pregovore, rekao je.

Zaposlenost i nezaposlenost

Ono što je neosporno - imamo nekoliko metodologija utvrđivanja i zaposlenosti i nezaposlenosti. Neosporno je i da imamo rekordno nisku nezaposlenost - na današnji dan malo više od 167.000 prema HZZ-u. Također je neosporno, bez obzira na metodologiju, da je zaposlenost porasla u posljednje dvije godine između 43.000 i 50.000 zaposlenika, objasnio je ministar.

U 2017. je moguće eventualno usporavanje rasta zaposlenosti. Ono što stalno ističem je da na burzi imamo kontinuirano nepopunjenih radnih mjesta, malo više od 17.000. Mladi se iseljavaju i odlaze iz Hrvatske i kad gledamo njihovu strukturu, dvije trećine imaju srednjoškolsko obrazovanje ili niže. Većina oglašenih poslova na burzi su srednjoškolska razina ili niža, i naprosto nemamo uparenost potreba tržišta rada s kvalifikacijama i znanjima koje imaju ti mladi. Tu činimo dodatne napore da prekvalificiramo radnu snagu, ali imamo i veliki pritisak poslodavaca da uvozimo radnu snagu. No cilj nam je maksimalno aktivirati domaću radnu snagu, rekao je Pavić.

Mogli smo uvesti 20.000 radnika, zaposlenost bi rasla, ali time bismo narušili cijenu rada u Hrvatskoj. Cijena rada kontinuirano raste, prosječna plaća raste, minimalnu plaću smo povećali i Vlada ima odgovornu politiku prema mladima da probamo balansirati između potreba tržišta rada i cijene rada. Jučer sam imao sastanak s ministricama Dalić i Divjak - ono za što se ja zalažem je dualno obrazovanje, obrazovanje na radnom mjestu gdje bismo mogli stvoriti radnu snagu koja bi mogla brzo ući u radni proces, objasnio je ministar.

Prošlotjedni prosvjed 'Mladi vrijede više'

Došao sam na prosvjed. Njihova su traženja na tragu Vladine politike i onoga što Vlada radi. Mjera stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa je dala svoje u vrijeme kada smo imali 350.000 nezaposlenih. Sada je uspješnost mjere 12% i ulažemo velik novac u mjeru koja nije uspješna. Čak je 60% onih kojih su lani išli u tu mjeru otišlo je u javni i državni sektor. Cilj Vlade je poticati trajno zapošljavanje u privatnom sektoru. Važnija mjera o kojoj se toliko ne govori je potpora za zapoošljavanje. To je za privatne poslodavce, gdje država sufinancira plaću od 35 do 75% u prvoj godini. Ta je mjera kompenzirala smanjivanje mjere za stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, rekao je Pavić.

Vidjet ćemo u kojem roku možemo uvesti pripravništvo jer smatram da je pripravništvo, nažalost, zamijenjeno stručnim osposobljavanjem i da ga treba reaktivirati i financirat ćemo ga. Najbolje rezultate daje mjera samozapošljavanje. Podignuli smo subvenciju s 25.000 na 35.000 kuna, a može koristiti i dvije osobe na stručno zapošljavanje. Ta mjera daje uspješnost 80% - toliko tvrki koje se osnuju prežive prvu godinu, izjavio je ministar.

Zapošljavanje mladih

Pitanje cilja mjera i iskorištenost nije samo pitanje Hrvatske. Nakon jučerašnjeg razgovora s europarlamentarcima zaključak je da je slična situacija i u ostalim članicama EU-a. Ono što je hrvatska specifičnost jest da imamo neusklađenost sustava obrazovanja i potreba tržišta rada. I dalje imamo visoku stopu nezaposlenosti mladih. Upravo jačanje strukovnog obrazovanja bit će jedan od fokusa za dugoročnu mjeru, a ministrica Divjak aktivno na tome radi. Druga komponenta su brze prekvalifikacije, to su vatrogasne mjere, smatra Pavić.