Zamislite što biste mogli s 21.000 kuna većom plaćom

Ekonomski komentator HRT-a Željko Kardum u današnjem je komentaru u Studiju 4 mjerio prolazno vrijeme i govorio o gospodarskim prognozama za treći kvartal ove godine. Sve analize treba čitati s razumijevanjem. To je onaj dio za koji u medijima obično nemaju vremena. I podatke treba usporediti sa sličnim zemljama, kaže Kardum.

Zato je na brzinu "protrčao" kroz statistike iz zemalja bivše Jugoslavije koje nas okružuju. Ukratko u četiri rečenice: Slovenija doživljava veliki ekonomski boom, Hrvatska doživljava nešto niži, sporiji, ali sveobuhvatniji rast, Srbija nakon ekonomskog šoka počinje oporavak, Bosni i Hercegovini zbog odgađanja reformi MMF zaustavlja drugu tranšu kredita, a u Crnoj Gori rast je potaknula spektakularna turistička sezona.

Kad bacimo pogled na procjene rasta BDP-a, sve zapravo izgleda idilično, a sve se zemlje razvijaju sličnim tempom. Međutim, slične podatke pokazuje i grafikon s trendovima rasta centralne i istočne Europe pa se dade pogrešno zaključiti da se razlike među zemljama smanjuju. Statistika "realnog rasta BDP-a" pokazuje kako je Slovenija u prvom kvartalu rasla 5%, a u drugom više od 5,2%. U Sloveniji do kraja godine procjenjuju rast koji bi bio 50% veći od najoptimističnijeg rasta Hrvatske. Dakle, sljedeće godine kreće s mnogo više razine nego Hrvatska i ostale zemlje regije. Također, što vam vrijedi rast BDP-a ako ga prestigne i pojede inflacija. U Srbiji se očekuje 3,2% inflacije na godišnjoj razini - gotovo tri puta veća nego u Hrvatskoj.

Koji bi onda bio pouzdani usporedni pokazatelj?

Zaposlenost, odnosno nezaposlenost stanovništva dobar je indikator. Hrvatska je tu dvostruko lošija od Slovenije, ali mnogo bolja od ostalih zemalja koje uspoređujemo. Dapače, vidimo da se krećemo unutar prosjeka zemalja centralne i istočne Europe. Najvećih problema ima BiH. Tako da "idilični grafikon" s početka priče zapravo više skriva nego što pokazuje. Naime, jednaki gospodarski rast (u postocima) zapravo stvara sve veći jaz između zemalja. Slovenski BDP po stanovniku dvostruko je veći od hrvatskoga, a hrvatski je dvostruko veći od srpskoga. Kad bi svi rasli po istoj stopi (od recimo 10%), slovenski BDP bi narastao za 2000 €, hrvatski 1000 €, a srpski 500 €.

Koliko god se na grafikonima činilo da smo „tu negdje", činjenica je da je prosječna godišnja neto plaća u Sloveniji 2800 € veća od prosječne godišnje plaće u Hrvatskoj. Razmislite što biste sve mogli učiniti s 2800 € više godišnje - to je gotovo 21.000 kuna razlike. Zato šarene i vrijedne grafikone uvijek valja uzimati s oprezom i ne zloupotrebljavati, poručuje Kardum.