Turizma samo onoliko koliko im treba da prežive

Turizam se sve više razvija posvuda, potvrđuje to i primjer sa sjevernog dijela Cipra, kojega nitko izuzev Turske nije priznao. I ondje se otvaraju mogućnosti za ulaganja u nove turističke zone.

Trenutačno najveća marina na istočnom Mediteranu, ujedno je i najveće strano izravno ulaganje u povijesti tzv. Turske Republike Sjeverni Cipar. Uložio je izraelski biznismen, 60 milijuna dolara.

Na londonskom Boat showu početkom godine strukovna organizacija dodijelila joj je naslov međunarodne marine godine. Za brodove do 20 metara duljine, primjerice, godišnji vez stoji 8 tisuća eura. Na vez, kao ni na benzin, ali i na cijeli niz usluga, u njoj se PDV ne plaća. I na taj način ciparski Turci, koji desetljećima žive u svojevrsnoj prometnoj izolaciji kao međunarodno nepriznata republika, pokušavaju privući nautičare.

Na plaži uz marinu nalazi se i luksuzni klub. Planira se gradnja hotela i apartmana. Najveći dio poluotoka Karpaz, koji gleda na ne tako daleku Siriju, velikim je dijelom nacionalni park. Na području uz marinu vlasti su, međutim, već osigurale opskrbu električnom energijom za 20 tisuća ljudi, pa se zaključak o skoroj apartmanizaciji nameće sam od sebe…

Pod vlašću tzv. Turske Republike Sjeverni Cipar nalazi se inače 400 kilometara obale, neke od najljepših plaža na gotovo pola stoljeća podijeljenom otoku. Većinom su pješčane, još uvijek djevičanske, osobito na Karpazu…

Teško održivom gospodarstvu turskog sjevera Cipra turizam inače daje pogonsko gorivo, sudjeluje u njegovu BDP-u s 11 posto. Godišnje turski sjever otoka posjeti milijun turista. Najviše Britanaca, sve brojniji su i istočni Europljani. Svi oni turističke bisere sjevera Cipra teže otkrivaju budući da zbog embarga nema izravnih letova za jedini međunarodni aerodrom na turskom sjeveru, pa svaki zrakoplov mora poletjeti iz Turske ili barem zakratko dotaknuti tursko tlo i onda krenuti dalje za sjeverni Cipar. Do 2020. ciparski Turci inače planiraju povećati kapacitet kreveta na 70 tisuća, cilj je tri milijuna turista godišnje…

U Bellapais Gardensu žele održiv razvoj, groze se masovnog turizma. Na pet minuta automobilom od turističkog bisera Kirenije 18 je apartmana skrivenih u zelenilu. Iznad njih samostan iz 13. stoljeća, najbliži gotički Svetoj zemlji. U Bellapaisu žude za individualnim gostima, koji dolaze na ciparski sjever zbog prirode, ribolova, kulinarskih tečajeva. Dolaze preko zapadnoeuropskih turoperatora. Između ostalih, i članovi slow food udruženja, koji uče kuhati ciparske specijalitete…

Sabri Abit, vlasnik hotela Bellapais Gardens kaže kako je njihov osnovni postulat kada je riječ o turizmu -  točno onoliko turizma koliko im omogućava da prežive. On živi tik do apartmana. Njegova obitelj izbjegla je s danas većinski grčkoga juga otoka '74., iz Limassola. Onoga gdje je kockanje podložno restriktivnim zakonima, što turski sjever itekako koristi…

Za studio s balkonom i pogledom na more od lipnja do kraja listopada u Bellapaisu ćete platiti 200 eura. Za studio s vrtnom terasom za dvije osobe - 186 eura. Nakon toga, do Nove godine, primjerice, dvostruko manje. Domaćini ponosno ističu da su članovi udruge malih luksuznih hotela koji na Tripadvisoru imaju pet zvjezdica… 

Na turskom sjeveru otoka Kirenija, sa svojom čarobnom lukom i utvrdom koju su izgradili još Mlečani, nudi najveći izbor hotela i restorana. Kao i najbogatiji noćni život. I ona treba bolju reklamu. Ne samo u Europi. Tržište s najvećim potencijalom jest – Turska. Više od 90 posto Turaka s kopna nikada, naime, nije bilo na Cipru! Da je riječ o malom raju na Mediteranu, još uvijek ne toliko iskomercijaliziranom i zbog političke izolacije, odavno su shvatili mnogi Britanci.

Na sjevernom dijelu Cipra već živi ili je kupilo kuću za odmor njih više od 10 tisuća! Ponajviše zbog činjenice da otok godišnje u prosjeku bilježi 300 sunčanih dana. Naravno, adut destinacije jest i bogato kulturno nasljeđe -arheološko nalazište Salamis.

Ne čudi što su na nekoliko lokacija na turskoj strani otoka Kinezi uložili u više od 1000 vila… Nepriznatom sjeveru za veći turistički iskorak, osim konačnog rješavanja višedesetljetnog ciparskog spora, potrebne su bolje prometnice i bolji javni prijevoz, veća brigu o okolišu, bolje urbano planiranje. Za to vrijeme, sve one koji investiraju u gradnju hotela vlasti ciparskih Turaka na deset godina oslobađaju plaćanja poreza na dohodak.

Ulazak privatnoga kapitala na ciparski sjever itekakav vjetar u jedra ovdašnjem turizmu. 300 vezova u marini Vrata Karpaza. Desetak za jahte i do 55 metara duljine, koje se tu mogu i održavati i popraviti. Golem prostor za suhi vez, dizalica za jahte i do 300 tona težine. A nautički turizam na Mediteranu u neprestanom je porastu…