Grabar-Kitarović se susrela s hrvatskom zajednicom u Rumunjskoj

Susretom s predstavnicima hrvatske zajednice u Karaš-severinskoj županiji na zapadu zemlje i predavanjem na Sveučilištu Zapad u Temišvaru, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović završila je državni posjet Rumunjskoj.

Tijekom trodnevnog posjeta Grabar-Kitarović se sastala s predsjednikom Klausom Iohannisom i drugim visokim političkim i vjerskim dužnosnicima, te nazočila hrvatsko-rumunjskom gospodarskom forumu, ali svojevrsni vrhunac njezina boravka u Rumunjskoj bio je emotivni susret s Hrvatima u Karaševu, Klokotiću i Lupku.

Hrvati su se na područje današnje Rumunjske doseljavali od 14. stoljeća, te se danas mala zajednica rumunjskih Hrvata, koja broji nešto više od 5.000 ljudi, smatra najstarijom, te jezično i etnografski najbolje očuvanom hrvatskom manjinom. Karaševski Hrvati toplo su dočekali predsjednicu, koja je posebno pozdravila činjenicu da su oni uspjeli zadržati svoj identitet i održati se na tom prostoru. Neke su se zajednice u potpunosti integrirale u novu sredinu, neke su nestale, a Hrvati u Rumunjskoj uspjeli su sačuvati svoj jezik, vjeru, običaje i folklornu baštinu - sve ono što čini identitet jednog naroda, rekla je Grabar-Kitarović pred više stotina okupljenih mještana u Karaševu koji su mahali hrvatskim i rumunjskim zastavama.

Iskreno cijenim vaše napore u očuvanju svoga nacionalnog identiteta, poticanja domoljublja među svojim mladim generacijama koje i s ovoga mjesta pozivam da posjete Hrvatsku, rekla je hrvatska predsjednica.

Načelnik općine Karaševo Petru Bogdan rekao je da su Hrvati u Rumunjskoj stoljećima očuvali identitet. Niz raznih vlasti koje su vladale nad ovim mjestima nisu uspjele izbrisati ono što smo u srcu nosili. Ovo je narod koji je pobijedio vrijeme, rekao je Bogdan.

Predsjednik udruge Zajedništvo Hrvata u Rumunjskoj Slobodan Ghera ocijenio je da je posjet hrvatske predsjednice regiji povijesni trenutak. Današnja svečanost posjeta predsjednice Hrvatske velika je čast i posebno priznanje za sve Karaševske Hrvate te istodobno dokaz da je Hrvatska uvijek brinula i skrbila o nama, kao što to čini i naša domovina Rumunjska, rekao je Ghera.

Prije polaska prema Karaševu, Grabar-Kitarović je nazočila potpisivanju memoranduma o suglasnosti između ministarstva znanosti i obrazovanje Hrvatske i Sveučilišta Zapad u Temišvaru o osnivanju lektorata hrvatskog jezika i književnosti. Temišvarsko Sveučilište Zapad tako bi uz Bukureštansko sveučilište trebalo postati drugo središte za učenje hrvatskog jezika u Rumunjskoj.

Povodom početka nove školske godine Grabar-Kitarović je održala kraće predavanje u prepunoj velikoj dvorani sveučilišta, u kojemu je naglasila važnost visokog obrazovanja kao jednog od ključnih oruđa za demografsku obnovu i gospodarski razvoj.

Hrvati su se na područje današnje Rumunjske doseljavali već od 14. stoljeća, a danas većina živi u sedam naselja u Karaš-severinskoj županiji na zapadu zemlje, stotinjak kilometara jugoistočno od Temišvara. Kroz povijest rumunjski su Hrvati bili poznati kao Krašovani ili Karaševci. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. u Rumunjskoj živi 5408 Hrvata najveće je naselje rumunjskih Hrvata Karaševo u kojemu se od oko 3200 stanovnika četiri petine izjašnjavaju kao Hrvati.

Hrvatski jezik je u Karaševu i okolnim naseljima Lupku, Klokotiću, Nermetu, Jablči, Ravniku i Vodniku svakodnevno prisutan u domovima i u javnoj komunikaciji.