Čavrak: Od rebalansa proračuna ne očekujem ništa epohalno

Profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Vladimir Čavraka izjavio je za HRT-ov Studio 4 uoči sjednice Vlade RH na kojoj će biti prijedlog rebalansa proračuna za ovu i prijedlog proračuna za 2018., da se od rebalansa proračuna ne treba očekivati ništa dramatično i epohalno.

Suština rebalansa je u tome da on na neki način sankcionira postojeće stanje. To je pogled unazad. Vlada sada ima konkretne brojke. U rebalansu će se poravnati stvari za povećane prihode i možda neki rashodi koji su se odvijali drugačije od plana, kazao je Čavrak. 

Na pitanje može li se rebalansom pronaći novac za zdravstvo, Čavrak je rekao da će se malo novca moći pronaći, ali ne za rješenje kompletnog problema, posebno zdravstva. Proračun se punio malo bolje od očekivanja s obzirom na rast potrošnje i rast poreza na dodanu vrijednost. Dobrim prihodima pridonijela je i dobra turistička sezona, dodao je.

U vezi s najavom povećanja sanacija za štetu od poplava, s 20 na 100 milijuna kuna, Čavraka je kazao da to nije neki veliki iznos, ali je logično da se to učini.

Komentirajući tvrdnje da Hrvatska troši onoliko koliko ostvaruje, Čavrak je to potvrdio i rekao: Onoliko koliko su prihodi, toliko se namiruju planirani rashodi. Kao što vidimo, deficit se smanjuje. S te strane imamo odgovorno trošenje javnog novca. Taj trend će se, bar po najavama Vlade, nastaviti. Drugo je pitanje bi li mi s obzirom na ukupnu strukturu i razinu gospodarstva trebali imati ukupno veći ili manji proračun. 

Smatra i da neće biti problem za umirovljenike pronaći 1,35 mlrd. kuna kako bi se povećale mirovine za 2,1% u idućoj godini. Mi sada imamo stopu rasta iznad 2% i iduće godine se očekuje oko 2,5%. U takvim uvjetima milijarda kuna nije problem,
dodao je. 

Za Čavraka nije neočekivan pad pozicije Hrvatske na ljestvici Doing Businessa. Doing Business nas upozorava da Hrvatska ima problema s institucijama i s institucionalnim okruženjem. I stopa rasta i cijelo makroekonomsko okruženje je na neki način zarobljenik te sporosti i neefikasnosti pravnog i institucionalnog okruženja. Zbog toga nam izostaju investicije, posebno inozemne, rekao je Čavrak.

Govoreći o uvođenju eura kazao je da Hrvatska ustvari posljednjih 10-15 godina funkcionira kao da ima euro. Oko 70% smo eurizirani, a također držimo i relativno fiksni tečaj što znači da se ne koristimo instrumentom kamatne politike ni tečajne politike. De facto mi eursku politiku imamo, a drugo je pitanje bi li mi mogli funkcionirati i drukčije.

Odgovarajući na pitanje hoće li Agrokor utjecati na realizaciju proračuna, Čavrak je kazao da će utjecati, ali ne značajno. Ovoga trenutka nema nekih elemenata koji bi nagovijestili neke dramatične utjecaje Agrokora, ali da će utjecati - to svakako. Jasno je da nakon svih ovih problema koji su se rješavali, restrukturiranje ide sporo i neizvjesno je na koji način će se nagodba između vjerovnika i Agrokora postići. To će utjecati na poziciju kompanije. 

U kratkom roku građani, prema sadašnjem pravnom okviru, neće sudjelovati u tome, ali dugoročno smo izvrgnuti potencijalnim rizicima raznih međunarodnih arbitraća i sporova. Ako bi do toga došlo onda smo u opasnosti jer je država jedan od subjekata
, izjavio je među ostalim Čavrak.