Hoće li i u Hrvatskoj na "crni petak" popusti biti do 90 posto?

Takozvani crni petak, koji označava početak predblagdanske potrošačke groznice, sve više je prisutan i u Hrvatskoj. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li se već danas i u dućanima u Hrvatskoj moći vidjeti scene kao u zapadnim državama, a o tome je bilo riječi danas u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog".

Tomislava Ravlić, pomoćnica direktorice Sektora za trgovinu HGK, izjavila je da Hrvatska gospodarska komora već godinama procjenjuje kolika je potrošnja u prosincu, tzv. blagdanska potrošnja. Prema svim pokazateljima i analizama vidimo da će ona opet rasti. Lani je to bilo negdje iznad 12 milijardi kuna, a ove godine očekujemo još veće brojke

Slobodan Školnik iz HUP-Udruge trgovine istaknuo je kako danas njemu nije "crni petak" jer je jutros u društvu triju šarmantnih dama. "Crni petak" je dan u SAD-u kada trgovci u maloprodaji postaju pozitivni, izjavio je i istaknuo da treba razbiti mit o velikim profitima u trgovini. Vidjeli smo i u ovom velikom slučaju Agrokora da je profitabilnost u trgovini vrlo tanka. Urušio se jedan ogroman sustav koji je izgledao nepobjediv. Ima još i drugih trgovaca koji posluju oko nule ili blizu. Čitav taj mit o ekstraprofitu u trgovini nastao je u vremenu kada se trgovina u Hrvatskoj tek okrupnjavala, kazao je Školnik. Bilo je sigurno par tajkuna koji su bili jako izloženi javnosti. Pokazujući se s nekom jahticom ili malo skupljim autom odavao se dojam da je trgovina izuzetno profitabilna djelatnost. Međutim, trgovina je i u svijetu izuzetno niskoprofitabilna djelatnost. I taj "crni petak" pokazuje da treba dugo, dugo u godini raditi da bi se postao profitabilan, dodao je.

Hoće li i u Hrvatskoj na "crni petak" popusti biti do 90 posto?

Katarina Litva, ekonomistica Nezavisnih hrvatskih sindikata, kazala je da se neposredno pred Božić mogu očekivati podaci sindikalne blagdanske košarice. Pokazalo se već da cijene padnu na tržnicama neposredno pred Božić. Kao i HGK, i mi procjenjujemo blagdansku potrošnju. Očekujemo nešto veći iznos u odnosu na lani, što znači više od 12 mlrd. kn. Promet u trgovini na malo je realno rastao za 5,2%. Najviše je zabrinjavajuća situacija za one s najmanjim primanjima. Porezna reforma im nije išla na ruku, dodala je.  

Odgovarajući na pitanje hoće li sudjelovati u "crnom petku", Litva je kazala da je prvi puta čula sada za to. Iz Slavonije sam i mi to nismo nikad obilježavali.

Ravlić je istaknula da ćemo tek vidjeti kakvi će popusti biti u Hrvatskoj. Vidimo zadnje dvije godine da je baš taj "crni petak" točka od koje sve polazi i mi krećemo u predblagdansku potrošnju. U SAD-u ti popusti budu i do 70% ili čak 90%. Takav naziv je "crni petak" dobio zato što je 1966. godine u SAD-u zabilježen prvi smrtni slučaj koji se dogodio u navalama na trgovine. I od tada je naziv "crni petak". Naši trgovci izlaze s tek malim popustima. Jučer smo mogli vidjeti da je to do 50%. A danas ćemo vidjeti kako će proći dan. U svakom slučaju, to nije loša najava predblagdanske potrošnje, kazala je Ravlić.

Osvrnuvši se na uvoznu robu, istaknula je da HGK ne govori da uvoznici i uvozna roba nisu dobri, već da treba dati prednost domaćem proizvodu. Spomenuvši akciju Kupujmo Hrvatsko, kazala je da se tek nakon 20 godina vide prvi rezultati. Trebalo je 20 godina odgajati svijest potrošača da dođemo do toga da za iste novce kvalitetni domaći proizvod ima prednost. Ako podupiremo domaću proizvodnju, štitimo vlastita radna mjesta, osiguravamo bolju budućnost i sebi i svojoj djeci, istaknula je Ravlić.

Školnik sumnja da se u drugim državama roba prodaje na popustu od 90%, odnosno kaže da bi to bilo ispod nabavne ili proizvođačke cijene. To je u Europi i Hrvatskoj čak i zabranjeno. Radi se vjerojatno o nekim marketinškim akcijama gdje se rasprodaje roba koje se trgovci ne mogu riješiti.

Govoreći o standardima blagdanske košarice, Litva je kazala da ona sadržava isključivo hranu i, prema podacima od posljednjih nekoliko godina, cijene stalno rastu.

Ravlić je napomenula da trgovina sudjeluje u BDP-u s oko 12%. To je veliki postotak. Mi inače mjesečno trošimo od 8,5 mlrd. kn do 10 mlrd. kn. U blagdansko vrijeme trošimo oko 30% više. Svakako da to ima utjecaja na BDP, izjavila je. 

Osvrćući se na krizu, Školnik je rekao da bismo, promatrajući podatke, trebali biti optimistični. No Hrvatska je propustila puno godina. Mi smo među zadnjima koji izlaze iz krize. Ima puno zemalja s kojima smo se nekada uspoređivali, a oni su puno prije izašli iz krize. To su propuštene godine. Davno smo trebali izaći iz krize, ali je dobro da smo bar sad izašli, zaključio je među ostalim Školnik.