Ljubičić: Javna manipulacija Istanbulskom konvencijom je nedopustiva

Policija je ove godine zabilježila deset tisuća slučajeva obiteljskog nasilja, a ubijeno je čak 16 žena. U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić apelirala je na bržu ratifikaciju Istanbulske konvencije.

Riječ je o konvenciji Vijeća Europe kojom se nastoji unificirati nasilje nad ženama u Europi, njegovo kažnjavanje i, prije svega, cjeloviti tretman žrtava.

Nedopustivom je ocijenila javnu manipulaciju informacijama u slučajevima kad se Istanbulska konvencija i njezin sadržaj miješaju s pedofilijom, homoseksualnošću i transvestizmom.

Istanbulska konvencija pisana je jednostavnim jezikom i isključivo je fokusirana na rodno uvjetovano nasilje prema ženama samo zbog toga što su žene, istaknula je Ljubičić u emisiji Intervju tjedna Hrvatskoga radija.

Zekanović s predstavnicima GI "Istina" o Istanbulskoj: Ako se angažiramo, neće proći

Iznijela je podatak da je od 47 europskih država Konvenciju potpisalo njih 45, ratificirale su je 23 - prva Turska, a tu je i Malta koja, uz Poljsku i Irsku, izrijekom zabranjuje pobačaj.

U fokusu Konvencije primarna je cjelokupna zaštita žena od svih oblika nasilja, ne samo seksualnog i fizičkog nego i genitalnog sakaćenja, prisilnih brakova, trgovanja djevojčicama i ženama, te zakonodavni dio za rješavanje sigurnosnih mehanizama, poput besplatne pravne pomoći, skloništa, edukacije stručnih osoba, ustvrdila je.

Ljubičić ističe da je ona pisana za lepezu država koje imaju multikulturne i multikonfesionalne zajednice, gdje su očekivanja da žena vodi brigu o obitelj, rađa, brine se za kuću i djecu, dok je muškarac hranitelj obitelji. U takvim tradicionalnim ulogama vjerojatnije je da će se udarac zbog neskuhanog ili nedovoljno dobro skuhanog ručka očekivati.

Nasilje prema ženama je u 75 do 95 posto slučajeva rodno uvjetovano od strane muške populacije nad ženskom populacijom. To je statistika od koje trebamo krenuti, naglasila je.

Za Hrvatsku je važno ratificirati Istanbulsku konvenciju

Hrvatska još nije ratificirala Istanbulsku konvenciju, a Ljubičić kaže da, prema njezinim saznanjima, prijedlog zakona o ratifikaciji još nije upućen u saborsku proceduru.

Iznimno je važno ratificirati konvenciju jer svi pokazatelji govore da je za tretiranje obiteljskog nasilja nužna prevencija, sankcioniranje i davanje jasne poruke da je to društveno neprihvatljivo ponašanje, ustvrdila je.

Prema njezinim riječima, nužno je naći bolje mehanizme zaštite žrtava koje trpe nasilje jer se one u 40 posto slučajeva vraćaju počiniteljima, tridesetak posto odlazi svojim primarnim obiteljima, a vrlo malen broj može ostati ekonomski neovisan, pronaći ili zadržati posao.

Ljubičić kaže da ne želi vjerovati da Hrvatska neće ratificirati Konvenciju, neovisno o javnim prozivanjima, lobiranjima, zagovaranjima ili spominjanju financijskih mogućnosti države što je, kako su saznali u neformalnim razgovorima, bio razlog za neratificiranje u vrijeme SDP-a.

I mnogo siromašnije zemlje u našem okružju su je ratificirale i u hodu pokušavaju dostići standarde koje ona nameće, istaknula je, dodavši da u državnom proračunu to nije postavljeno kao prioritet, a iznimno se malo izdvaja i na razini županija za tu temu, primjerice za skloništa.

Rekla je i da je malen broj zastupnika potpisao listu za ratifikaciju tijekom jučerašnjeg prosvjeda pred Saborom, dok su javno bili proklamirani stavovi koji govore o rodnoj ideologiji ili o tome kako Konvencija predstavlja urotu prema obiteljskim i tradicionalnim vrijednostima.

Ljubičić očekuje da će se "zastupnici voditi ponajprije prema postojećim nacionalnim i međunarodnim uzusima, a to je da smo se od 2000. godine odredili da ćemo promicati načelo ravnopravnosti spolova, jednake mogućnosti, šanse i koristi za muškarce i žene, što je i ustavna kategorija".

Komentirala je i premijerovu izjavu da je slučaj požeško-slavonskog župana Alojza Tomaševića, kojega je supruga prijavila za obiteljsko nasilje, interna stvar HDZ-a.

Ako se vraćamo na tezu da je nešto unutarstranačka stvar, čitav javno-društveni problem obiteljskog nasilja svrstavamo među četiri zida i kažemo da je privatna stvar. Sedamnaest godina se borimo da je to javna stvar za policiju, pravosuđe centre za socijalnu skrb, da to nije privatna stvar koju treba zataškati, nego da kompletan sustav mora djelovati, rekla je.

Sustav penalizacije kod nas je iznimno blag

Ljubičić smatra da je sustav penalizacije u Hrvatskoj iznimno blag, s obzirom na to da se najprije izriču uvjetne kazne, pa novčane, a tek na trećem mjestu je izricanje kazni zatvora, te se izriče samo 10 do 15 posto zaštitnih mjera iako ih policija puno predlaže.

Najučinkovitije mjere, udaljavanje počinitelja iz zajedničkog kućanstva, najmanje se izriče, u oko devet posto slučajeva. Treba definitivno raditi na edukaciji stručnih osoba i dati javnu poruku počiniteljima, a žrtvu ohrabriti da izađe iz podređenog položaja, istaknula je.

Ove je godine bilo 16 ubijenih žena od strane njima bliskih muškaraca, a prošle godine dvadeset. Došlo je vrijeme za zaokret, dodala je.
Upitana za slučajeve iz Hollywooda i političkih krugova u SAD-u i Britaniji koji pokazuju kako svugdje postoji tolerancija za nasilje nad ženama, Ljubičić je rekla kako bi osobe iz javnog i političkog života morale voditi računa o javnoj riječi jer one kreiraju društvenu svijest i ponašanje drugih skupina ljudi
.

Upozorila je da su žene diskriminirane i na tržištu rada u Hrvatskoj, rade u nepovoljnim uvjetima, a s obzirom na majčinstvo dobivaju otkaz, raspoređene su na niža radna mjesta ili dobivaju manju plaću, što ne pridonosi demografskom rastu.

Tražimo da se prioritetno takvi slučajevi procesuiraju, najrazvijenije zemlje s visokom stopom fertiliteta uspjele su postići da žene rađaju djecu i ostaju zaposlene uz razne beneficije, modalitete i fleksibilnost rada, rekla je Ljubičić na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.