Otvoreno: Vodi li se hibridni rat u Hrvatskoj?

Što je točno hibridni rat i vodi li se on i u Hrvatskoj? Koji su mu ciljevi? Prije godinu dana i Europski parlament izglasao je rezoluciju o novom informacijskom odnosno dezinformacijskom hibridnom ratu i donio upozorenja kako se boriti protiv takvih opasnosti. Bila je to tema večerašnje emisije Otvoreno urednika Damira Smrtića. Gostovali su državni tajnik u MUP-u Robert Kopal, stručnjak za sigurnost i dekan Veleučilišta VERN Vlatko Cvrtila, stručnjak za sigurnost i obrambenu politiku Marinko Ogorec i komunikacijski stručnjak Krešimir Macan.

Robert Kopal dao je nekoliko definicija hibridnog rata. Po jednima, to je korištenje propagande, dezinformacija, hakerskih napada i informacijskog ratovanja da bi se ostvario neki politički, ekonomski i drugi ciljevima. Po drugima to je osmišljen, nadziran i centraliziran skup aktivnosti, otvoren ili prikriven, s kombinacijom vojnog i nevojnog djelovanja. Treća definicija je da je to kombinacija specijalnog rata i korištenja interneta. Kopal je rekao da je jednako problem plasiranje dezinformacija od strane političara u javnih prostor, ali da ti isti političari govore istinu koja se iskrivljuje. Spomenuo je da se teorije zavjere brže razvijaju na društvenim mrežama. Postoje dva mehanizmi koji olakšavaju hibridno djelovanje u Hrvatskoj – jedno je samoispunjavajuće proročanstvo, a drugi je ekspertna pristranost. Isto tako, Kopal je istaknuo da treba osvještavati i educirati građane o ovim opasnostima, jačati timove za strateško komuniciranje, kvalitetnije komunicirati politike EU-a, kao i da obavještajne zajednice unutar Europe razmjenjuju podatke.

Krešimir Macan spomenuo je operaciju Opera iz 1991.godine u kontekstu specijalnog rata, kada se sve činilo da se stvori priča o Hrvatskoj kao nasljedniku NDH. Vladalo je ludilo i nitko nije znao što je, a što nije istina. Političari danas govore o hibridnom ratu jer je to pomodno, smatra Macan. Istaknuo je kako hrvatski mediji često prenose informacije bez da ih provjere – poput vijesti o Agrokoru i 6 milijardi duga poreza državi. Lažna vijest se prenosila, ali nitko nije primijetio da je to laž i da je ta informacija nemoguća. Macan je objasnio i kako lažne vijesti funkcioniraju na Facebooku te na koji način živimo u virtualnim “komorama“ sa svojim istomišljenicima. Kao jednu od mjera protiv lažnih vijesti Macan je istaknuo jačanje javnog servisa kojem cilj treba biti da budu točni, a ne nužno prvi.





Vlatko Cvrtila smatra da se više radi o hibridnom djelovanju nego ratovanju – djelovanju preko medija, lažne vijesti, dezinformacije i slično. Hibridno djelovanje uvijek ima strateške ciljeve stvaranja utjecaja ili preusmjeravanja političkih procesa. Današnji medijski kontekst u Hrvatskoj, procesi u društvu, nepovjerenje u institucije stvaraju dobru atmosferu za prihvaćanje dezinformacija koje mogu imati određeni strateški utjecaj, rekao je Cvrtila. Spomenuo je kako Facebook kreira late koji će pomoći korisnicima da prepoznaju određene dezinformacije. U Europskoj uniji došlo je do osvještavanja problema, a NATO i EU ujedinili su snage da prepoznaju one formate koji bi mogli utjecati na političke procese. Zaključno, Cvrtila kaže da ne smijemo sve proglasiti hibridnim djelovanjem.





Marinko Ogorec objasnio je da se hibridni rat vodi tako da postoje određeni dezinformacijski sustavi koji šire sumnje i na taj način ostvaruju određene ciljeve. Spomenuo je kako je instrumentalizacija manjina isto jedan od tehnika u tome smislu. Strategija nacionalne sigurnosti ne spominje detaljno ovaj problem, rekao je Ogorec. Komentirao je kako je zanimljivo, kad je u pitanju Agrokor, da je Rusija u razmjerno malu državu poput Hrvatske poslala jednog od svojih vrhunskih ambasadora. Očito da veleposlanik itekako dobro određuje svoj dio posla, rekao je Ogorec.

Emisiju pogledajte u cijelosti: