"Predmet Šešelj još je jedna od neslavnih epizoda Haškog suda"

Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju nakon izricanja presude u predmetu "Prlić i ostali" završio je s radom 24 godine nakon osnivanja. Njegovim gašenjem neriješene slučajeve preuzet će Mehanizam za međunarodne kaznene sudove. Prvi na tom popisu je Vojislav Šešelj koji je lani oslobođen prema svim točkama optužnice. Tužiteljstvo traži poništenje odluke i proglašenje čelnika radikala krivim prema svim točkama. Slučaj Šešelj, smatraju mnogi, posve je razgolitio Haški sud.

O žalbenom postupku, onome što on može postići, ali i učincima Haškog suda u protekle 24 godine u Temi dana govorio je profesor kaznenog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Davor Derenčinović.

"Predmet Šešelj, s epilogom prvostupanjske oslobađajuće presude još je jedna od neslavnih epizoda Haškog suda. Od načina na koji se vodio sam postupak do činjenice da je Šešelj braneći se sam ridikulizirao na neki način i članove vijeća i sud i tužiteljstvo, pa do konačne presude prvog stupnja koja je po meni posljedica podijeljene odgovornosti tužiteljstva i sudskog vijeća", rekao je profesor Derenčinović.

"Tužiteljstva zato jer je ta optužnica konfuzna. Vi zapravo imate obilje dokaza koje niste na pravi način sistematizirali, i sve dokaze koje ste imali podveli ste pod sve oblike odgovornosti. To je između ostalog, bio razlog zašto je ta presuda bila oslobađajuća", naglasio je.

Govoreći o rezultatima rada Haškog suda rekao je da mnoge stvari koje su stavljene u program nisu realizirane. "Ocjenjujući rad Haškog suda, generalno i globalno rekao bih da je to ipak neka vrsta neuspješnog eksperimenta", istaknuo je Derenčinović.