Bruto inozemni dug pao više od 7 posto, na 39,4 mlrd. eura

Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je krajem lanjskog rujna 39,4 milijarde eura, 3,1 milijardu ili 7,2 posto manje nego u istom mjesecu prethodne godine, što je ponajviše posljedica razduživanja države, pri čemu je udio tog duga u BDP-u smanjen na 81,5 posto, navodi se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

Krajem trećeg tromjesečja prošle godine godine udio vanjskog duga u BDP-u smanjen je na 81,5 posto s 84,7 posto koliko je iznosio na kraju drugog tromjesečja. 

Razduživanje prema inozemstvu na godišnjoj razini predvodile su kategorije opća država i ostali domaći sektori, a obje su od kraja rujna 2016. svoj dug smanjile za 1,4 milijarde eura, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

U rujnu  je ukupna vrijednost vanjskog duga opće države iznosila 13,33 milijardi eura, a gotovo sav taj iznos odnosio se na dugoročna dugovanja, odnosno dugovanja s rokom dospijeća dužim od jedne godine.
Ukupan dug svih ostalih domaćih sektora na kraju rujna je iznosio 14,2 milijardi eura. Obveze privatnih nefinancijskih društava prema inozemstvu iznosile su 10,2 milijarde eura te je u odnosu na kraj rujna prethodne godine dug smanjen za 860 milijuna eura ili 7,8 posto.

Prema navodima Ministarstva financija u prvom tromjesečju ove godine moglo bi doći do refinanciranja 2,5 do 3 milijarde eura duga cestarskih poduzeća u dogovoru s konzorcijem domaćih banaka. Ukupan dug cestarskog sektora, odnosno tvrtki Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste te Autocesta Rijeka-Zagreb iznosi oko 5,1 milijardu eura, a velik dio toga duga na naplatu dospijeva u sljedeće dvije do tri godine. Ukoliko dođe do refinanciranja, nepovoljniji krediti zamijenili bi se bankarskim financiranjem, ali uz niži trošak i dužu ročnost, zaključuje se u analizi RBA.