Što donosi novi dugoročni proračun Europske unije?

U emisiji Poslovni tjedan analizirali smo što donosi novi dugoročni proračun Europske unije. Gostovali su Branko Baričević, šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj i Ivana Maletić, zastupnica u Europskome parlamentu.

Radi se o novoj financijskoj perspektivi EU-a o kojoj se širom EU-a, u svim zemljama članicama, vodi žestoka rasprava. To je zapravo proračun od 2021. do 2027. "Vrijeme je da se i u Hrvatskoj počnemo baviti temama kojima se bave u ostalim zemljama EU-a jer nije nevažno kako će i Hrvatska u tom financijskom okviru proći", istaknula je urednica Eliana Čandrlić na početku emisije.  

Branko Baričević je rekao da je u petak održan neformalan sastanak bez predstavnika Ujedinjenog Kraljevstva. "Komisija je prije tjedan dana izašla s jednom komunikacijom u kojoj je najavila taj višegodišnji financijski okvir. Govoreći o njemu - postoje dva velika izazova. Prvo je to što će što prvi puta u proračunu neće sudjelovati Velika Britanija koja je jedan veliki "contributor", uplaćuje 12 milijardi eura. Druga stvar koja čini određenu proračinsku rupu su situcije koje su se već događale - to su potreba da zajedno riješavamo migratorne krize, da jačamo obranu vanjske granice. Osim toga naša je nekakva ambicija da Europa ostane kompetitivna. To znači razvoj digitalnog gospodarstva, pomoć mladim poduzetnicima, erasmus i sve. Želimo to pojačati, imat ćemo manju uplatu, što neminovno znači da se svi prije skupa odlučimo kakvu Europu želimo. Kakvi su nam prioriteti i kako se vidimo nakon 2020. u toj budućoj Uniji. Kad vidimo koliko će to koštati onda trebamo vidjeti kako ćemo to platiti, gdje ćemo skupiti ta sredstva. Govorimo o jednom fleksibilnom proračunu koji bi se trebao napraviti. Rasprava među zemljama članicama je pokrenuta. U svibnju EK kani izaći sa svojim prijedlogom koji će onda biti na raspravi zemalja članica i EU-a", rekao je.

Maletić je rekla da što se tiče same strukture izvora prihoda tiče, definitivno su ključni vlastiti prihodi. "To su prihodi od carina, pristojbi na šećer, od dijela PDV-a i onda najveći udio imaju direktne uplate država članica temeljem izdvajanja prema razini razvijenosti odnosno BDP-u. On je ograničen na razini EU-a na 1,24 posto. Sada se najviše vodi rasprava o tome hoće li se taj udio povećati ili ne. Znači da ide izravno - to je jedan mogući prihod državnog proračuna. Drugo je uvođenje novih poreznih nameta. Raspravlja se o porezu na financijske transakcije, okolišnim porezima, drugim poput konsolidiranog poreza na dobit. Puno toga je u raspravama i dogovorima oko novih izvora financiranja", rekla je.

"Ono što je važno za sam europski proračun je da taj nedostatak, "gap" o kojem svi govore, zbog Brexita, je dodatno pojačan potrebom za financiranjem novih aktivnosti. Davanje odgovora na nove izazove u EU. To se najviše odnosi na obrambenu politiku, migracije, borbu protiv terorizma, a i šire. Vodi se rasprava o novom stupu socijalnih prava u EU-u i želji da Unija osigura i s razine europskog proračuna dodatno dodatno financira nove vještine, nove vrste obrazovanja i priprema građane za bolje i kvalitetnije poslove kako bi bili bolje plaćeni i smanjili braj siromašnih. Europa sad želi više uložiti u to. Zatim u jedinstveno digitalno tržište, borbu protiv klimatskih promjena, cirkularnu ekonomiju, nove oblike korištenja energije. Sve je to još dodatan izazov. I trbamo vidjeti hoćemo li to financirati iz europskog proračuna koji je jako mali - jedan posto od ukupnog BDP-a EU-a ili je potrebno više sinergije s proračunima država članica. Ja mislim da je ovo drugo. Moramo se bolje harmonizirati i usklađivati na razini država članica da svaka financira aktivnosti koje su neophodne i važne kao odgovor za izazove cijele EU. Jer kad bi ovo sve novo uvukli u europski proračun onda se postavlja pitanje gdje je prostor za koheziju i poljoprivredu", istaknula je Maletić.