"EU ne traži povećanje dobne granice, već red među povlaštenim mirovinama"

Je li Hrvatska na pragu nove mirovinske reforme, po kojoj će muškarci i žene u mirovinu s 67 godina. Neki ostaju bez beneficiranog radnog staza, ali bi zato neki mogli uživati tzv. nacionalne mirovine.

O ovoj važnoj temi za građane razgovarali smo u Studiju 4 s Milanom Tomičićem, zamjenikom predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske i Silvanom Hreljom, predsjednikom HSU-a.

Hrelja kaže kako je riječ samo o najavama. Sve to treba dogovoriti sa socijalnim partnerima. No, on u tome ne vidi nikakvu reformu, već daljnje pogoršanje za korisnike. Mirovinska reforma ne promatra se samo s aspekta financijske održivosti, nego s aspekta prava građana. Slaže se kako treba urediti  radna mjesta s beneficiranim radnim stažom, po mogućnosti da se uvede nešto što poznaje cijela Europa, a to je profesionalna mirovina. Ono s čim se ne može složiti je povećana penalizacija za odlazak u prijevremenu mirovinu. To je objasnio tvrdnjom da prijevremena mirovina nije željeno rješenje za građane nego nešto što moraju. Mnogi moraju otići zbog poteškoća u poslovanju poslodavca ili zbog mogućeg stečaja poslodavca, rekao je Hrelja. 

Istaknuo je kako Europska unija nikad nije tražila pomicanje dobne granice umirovljenja. Traži se uvođenje reda među povlaštenim mirovinama jer to je ono što opterećuje državni proračun, dodao je.

Za Tomičića je pomicanje dobne granice na 67 godina pomak na gore i ne odgovara prilikama u Hrvatskoj. Slaže se kako je nužno napraviti selekciju među profesijama koje imaju pravo na beneficirani radni staž. Isključivo je protiv penalzacije za prijevremeno umirovljenje u iznosu od 20 do 30 posto. Kao argument je naveo to što je riječ uglavnom o onima koji su na to primorani jer ih se, najčešće, poslodavci žele riješiti.

Uvjeren je da postoje instrumenti kojima bi postojeće mirovine mogle porasti.