Šimonović: Istanbulska konvencija predstavlja moderan i sveobuhvatan dokument

Traje burna rasprava oko konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Nakon sastanka Vlade s koalicijskim partnerima i poruke premijera da se s ratifikacijom Istanbulske konvencije ide i da Hrvatska zna gdje pripada, protivnici ratifikacije najavljuju prosvjede. Više o tome u Temi dana govorila je posebna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama Dubravka Šimonović.

Gospođo Šimonović, vi ste bili supredsjednica Vijeća Europe koje je napravilo nacrt ove konvencije, stoga ste prava osoba da prođemo točke oko kojih se već mjesecima spori hrvatska javnost. S kojom intencijom se krenulo u donošenje konvencije i zašto je ona važna? "Ja sam u doba kad sam bila u Vijeću Europe supredsjedavala izradom ove konvencije te bila predložena od strane Vlade kao osoba koja predstavlja Republiku Hrvatsku u procesu draftiranja. Nakon toga sam od samog odbora izabrana za supredsjedavajuću zajedno s kolegom iz Francuske. Konvencija je izrađena na prijedlog nekoliko različitih struja, jer je prije toga krenula jedna inicijativa utvrđivanja kakvi su zakoni u europskim državama na ovom području i što je potrebno da bi se spriječilo nasilje nad ženama. Prije toga je bio jedan task force u kojem sam isto sudjelovala, a koji je predložio donošenje nove konvencije o sprječavanju nasilja nad ženama. Istovremeno je parlamentarna skupština Vijeća Europe predložila donošenje konvencije o rodnom nasilju, dok je odbor ministara pravosuđa predložio donošenje konvencije o obiteljskom nasilju. Sve te inicijative su se spojile zajedno i bio je osnovan odbor za draftiranje same konvencije", rekla je posebna izvjestiteljica Šimonović.

Napomenula je da se u izradu krenulo zato jer su postojale brojne razlike u pojedinim zemljama Europe, da zaštita žena nije ujednačena te da je bilo potrebno donijeti jednu pravno obvezujuću konvenciju koja će se odnositi na sprječavanje i prevenciju nasilja nad ženama i u obitelji. "Uz aktivan proces došli smo do jedne moderne konvencije u koju su ugrađeni standardi koji su prije toga razvijeni na globalnoj razini, na razini Ujedinjenih naroda. Tako da ova konvencija predstavlja jedan moderan, ali sveobuhvatan dokument jer ima 82 članka koji daju potpuni pregled državama što je potrebno učiniti", naglasila je.

Nametanje rodne ideologije glavna je sporna točka za protivnike ratifikacije konvencije. Ima li temelja za takvo razmišljanje? Što točno konvencija kaže o rodu i spolu? "U ovoj konvenciji nema rodne ideologije. Kao posebna izvjestiteljica UN-a upravo sam održala govor o položaju žena i tu sam ukazala na negativne tendencije u nekim državama gdje se pojavljuje rodna ideologija i pokušava obrazložiti da je zapravo uključivanje rodne ideologije u nacionalne zakone način da se spriječi ratifikacija Istanbulske konvencije. U ovoj konvenciji su dodane sve definicije upravo zato da bi se objasnilo da je nasilje nad ženama rodno uvjetovano nasilje, ali doseg konvencije je to što se govori o kršenju ljudskih prava. Tako da sve ove priče koje mi čujemo u Hrvatskoj su jedno krivo interpretiranje ovog termina", rekla je Šimonović.

Iako je u Hrvatskoj pobačaj na zahtjev zakonom dozvoljen već 30 godina, to pitanje uvijek izaziva žestoke podjele, pa se tako moglo čuti i u kontekstu Istanbulske konvencije da ona promiče pobačaj. Je li to tako? "Potpuno netočno. To zapravo svi mogu utvrditi ako pogledaju članak 39 konvencije, jer ona zabranjuje prisilni pobačaj, a to je pobačaj bez pristanka žene. Ona se uopće ne odnosi na reproduktivna prava", kazala je.

Protivnici ratifikacije također smatraju da sve ono što konvencija donosi po pitanju borbe protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji već postoji u hrvatskim zakonima i da je stoga konvencija nepotrebna. Je li to točno? "Ne bih se složila s time jer se radi o jednoj opsežnoj konvenciji koja je zahtjevna i s kojom treba uskladiti odredbe zakona, ali treba vidjeti i kakva je primjena tih zakona", istaknula je.

Posebna ste izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama. Nažalost brojka ubijenih žena u Hrvatskoj nije mala, a u velikoj većini slučajeva počinitelji su njima bliski muškarci. Je li zabrinjavajuće koliko je obiteljsko nasilje nazočno u našem društvu? "To je zabrinjavajuće. Broj ubijenih žena za Hrvatsku je velik i pokazuje da treba poduzimati jače mjere u prevenciji i zaštiti. Ova konvencija ima jedan cijeli niz mjera i mislim da će ona donijeti veliki napredak Hrvatskoj", zaključila je posebna izvjestiteljica UN-a Šimonović.