Ima li ginekolog pravo na priziv savjesti?

Ostalo je samo godinu dana do isteka roka koji je postavio Ustavni sud za donošenje novog Zakona o pobačaju, nakon što je odbio ocijeniti ustavnost 27 godina starog zakona. Da se na zakonu radi, potvrdio je ministar zdravstva Milan Kujundžić, kao i da će se njime regulirati pitanje priziva savjesti ginekologa.

To pitanje iz obje suprotstavljene perspektive zadire u temeljna prava i slobode pojedinaca, ona koja nam jamči Ustav. Zakonodavci će, dakle, morati odvagnuti što je u ovom slučaju važnije zaštititi -  pravo pojedinca, u ovom slučaju liječnika, na vjeru i uvjerenja ili pravo na izbor, odnosno realizaciju izbora koju u ovom slučaju zahtijevaju pacijenti.

Gosti "Studija 4" su predsjednik Hrvatske liječničke komore, ginekolog, dr. Trpimir Goluža i dr. sc. Jasenka Grujić, također specijalistica ginekologije i opstetricije iz Inicijative za regulaciju priziva savjesti u medicini.

Na pitanje ima li ginekolog pravo na priziv savjesti, dr. Goluža je rekao da apsolutno ima. "Jako je dobro da svaki čovjek ima savjest, pa tako i liječnici", smatra.

"Velika je razlika između prava na priziv savjesti u medicini i ustavnog prava na priziv savjesti u slučaju mandatorne vojne službe. Dakle, ako netko, država, traži od pojedinca da ide u rat protiv njegove volje, on ima pravo na priziv savjesti. To je pravo zajamčeno Ustavom. Ali u medicini, koja je profesija, to pravo je upitno. Upravo, kao i u drugim profesijama, koje su ovdje da pomažu drugim ljudima. Zamislite kakvo bi bilo pravo na priziv savjesti u regularnoj vojsci, u policiji. Medicina je struka, profesija, na znanstvenim temeljima. Točno se zna koje su dužnosti liječnika u kojoj struci i ono što je osobito važno - što i naš kodeks kaže, jest da je interes pacijenta, pacijentice na prvom mjestu bez obzira na religijsko uvjerenje pojedinog liječnika", istaknula je dr. Grujić.  

"Vidim da je priziv savjesti jedan sjajan institut koji omogućuje čovjeku da se pri suočavanju s najvišim moralnim i etičkim izazovima koje mu donosi njegova struka zadrži osobni integritet. To je jako važno, smatra dr. Goluža. "Ono što znam je da se pobačaji na zahtjev pacijentica u Hrvatskoj izvode. I da pacijentice koje izraze želju u zakonskom roku, mogu to napraviti u Hrvatskoj", rekao je dr. Goluža.

Dr. Grujić je rekla da postoji istraživanje od pravobraniteljice spolova iz 2014. koje kaže da od 30 ustanova ovlaštenih za prekid trudnoće, u šest se ne obavljaju pobačaji. Dakle, mi toleriramo institucionalni priziv savjesti, što je u biti nedopustivo. Tu se postavlja i pitanje selektivnog priziva savjesti - jedno je prekid trudnoće na zahtjev, drugo je prenatalna dijagnostika koja na kraju može rezultirati prekidom trudnoće, opet na zahtjev i postupci medicinski potpomognute oplodnje. Ono što se stalno želi nametnuti jest inaugurirati prenatalno pravo na život fetusa, što sa sobom nosi vrlo opasne implikacije na sve ove segmente. Tu mi moramo biti realni. Naša je zajednička zadaća smanjiti broj pobačaja. Naša je struka uspjela jako puno tu napraviti. Hrvatska ima jednu od najnižih stopa pobačaja. Ja samo nisam sigurna da su ti podaci realni. Mi znamo da istraživanja u tranzicijskim zemljama kažu da se broj stopa pobačaja drastično smanjio od uvođenja kontracepcije. Mi smo uspjeli, naša struka je uspjela jako puno napraviti. Ali imamo maramu na očima kad te podatke slušamo i gledamo jer mislim da nisu potpuno realni", istaknula je.

"Ja za razliku od vas nemam maramu na očima i jako zrelo gledam na ovu situaciju i mislim da imam dobar uvid. Institucionalni priziv savjesti ne postoji. Naravno da je problem ako svi u jednoj instituciji imaju priziv savjesti, ali na onome tko organizira posao je da to ne organizira tako. Tako da se u toj instituciji sve što je zakonom dopušteno omogući svim pacijentima", rekao je. "To je na razini ministarstva, ravnateljstva pojednih ustanova i može se riješiti. Samo se ljudi trebaju organizirati", smatra dr. Goluža.