'Zemlja se kvari, voda se kvari - impuls državi da se zabrine'

Nakon teškog ekološkog incidenta u Brodsko-Posavskoj županiji zbog kojeg je gotovo 90 tisuća ljudi ostalo bez pitke vode, nameće se pitanje koliko su vodoopskrbni sustavi diljem Hrvatske zapravo sigurni. Odnosno u kolikoj mjerio vodimo brigu o najvećem nacionalnom bogatstvu pitkoj vodi. U Studiju 4 odgovore na ta pitanja pokušali su dati bivši ministar zaštite okoliša Slaven Dobrović i stručnjak za ekologiju Viktor Simončić.

"Vidim da ne postoji procedura utvrđivanja činjenica. Plitkim uvidom u problematiku počelo se napadati. Cjevovod je dugačak, trebalo se ispitati gdje se još može očekivati puknuće i onečišćenje, što se i kako treba raditi pa onda krenuti krenuti u akciju", kaže Slaven Dobrović. "O vodi, koja spada u kategoriju hrane - brinu vodovodi. O vodozaštiti i utvrđivanju zona sanitarne zaštite brinu Hrvatske vode, a o kvaliteti brine Ministarstvo zdravlja", dodao je. Kod produktovoda, smatra - nisu se poštovala pravila struke. Nitko nije komunicirao s brodskim vodovodom, upozorio ih što slijedi i pomogao im", dodao je.   

U slučaju Slavonskog Broda struka je zakazala u tumačenju stvari. "Ako gledamo puknuće produktovoda na onom jednom mjestu - to nije moglo doseći nakon dan vremena pojavu ugljikovodika u vodi. Onaj tko je vršio poslove morao je predvidjeti sve mjere. Morao je imati prah i vodu i odmah reagirati. Možda je curilo i duže i na drugim mjestima", kazao je Viktor Simončić. "Ovo se moglo i trebalo predvidjeti", dodao je. Smatra kako se ne radi o katastrofi - nego o industrijskom incidentu - ali nisu poštovana pravila organizacije gradilišta. "Ne bih rekao da su ljudi iz Vododvoda potpuno 'nevini'. Oni moraju biti spremni na ovakve situacije i za to moraju imati planove. Ne može Vododvod ako nije promijenio filtere od 2010. biti aboliran", smatra Simončić. Naglasio je kako ovaj slučaj mora biti poticaj državi, Ministarstvu zdravstva i Hrvatskim vodama da se zabrinu i preispitaju kao stojimo s ugljikovodicima u vodama.

Dobrović smatra da se mi u Hrvatskoj moramo više pozabaviti dispergiranim onečišćenjima - u poljoprivredi. "U pozornoj vodi ima sve više nitrata što je povezano s umjetnim gnojivima. Voda se kvari, ima neobičnih promjena u padalinama. Problem je multidisciplinaran i traži upravo takav pristup", kazao je. S tim se složio i Simončić.