Ljubo Jurčić: Rad nedjeljom ne donosi pozitivne efekte

Profesor zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ljubo Jurčić rekao je da rad nedjeljom ne pridonosi pozitivnim efektima ekonomske aktivnosti na bilo kojem području pa tako ni u trgovini, a još manje u proizvodnji što je, naglasio je, potvrdila i ekonomska teorija.

Sva ekonomska proučavanja, za koja su neki dobili i Nobelovu nagradu, pokazuju da potrošnja ovisi o raspoloživom dohotku građana i da, s druge strane, radno vrijeme tijekom tjedna mora omogućiti da kupe potrebna dobra i usluge.

Radno vrijeme u rasponu od 8 do 20 sati ne šteti, ali ni ne donosi nešto posebno ekonomskoj aktivnosti. Rad cijele dane u subotu i nedjelju nije imao nikakve efekte na ekonomskoj i trgovačkoj strani, ali je imao negativne efekte na sociološkoj, ljudskoj strani i utjecaju na obitelj, upozorio je Jurčić na Konferenciji o društvenim aspektima slobodne nedjelje na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu.

Upitan može li zabrana rada nedjeljom dovesti do otpuštanja radnika, Jurčić je odgovorio kako poslodavci nisu radnike zapošljavali iz socijalnih razloga, već ih zapošljavaju onoliko koliko im je potrebno za obavljanje njihove djelatnosti, njihov prihod ovisi o potrošnji, ona o dohotku, a ne o nekom dodatnom radnom vremenu trgovine.

Na upit treba li to pitanje rješavati Ustavni sud, Jurčić je odgovorio kako se samo u Hrvatskoj to "izdramatiziralo". Naveo je da se u Sloveniji, Austriji, Njemačkoj, pa čak i Italiji ne radi ni subotu popodne, a kamoli u nedjelju. I to, dodao je, nije ustavno, nego pitanje radnih odnosa i vremena koje se može jednostavno urediti Zakonom o radu ili Zakonom o trgovačkoj djelatnosti.

Nikakvih negativnih efekata neće biti (ukine li se rad nedjeljom), vidimo da se to pitanje 'vuče' od 2002. i da, unatoč radu subotom popodne i nedjeljom, padamo na dno Europe, a Slovenija, Mađarska, Austrija i Italija koje ga nemaju, rastu brže i razvijenije su nego Hrvatska. Na vlastitom primjeru imamo dokaz da rad subotom popodne i nedjeljom apsolutno ne pridonosi gospodarskoj aktivnosti, dodao je Jurčić.

Bivši državni tajnik, demograf s Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Marin Strmota upitao je, s obzirom na niske plaće u trgovini, je li 20, 30 ili 40 kuna dodatka dostatna naknada za rad nedjeljom da bi bio opravdan.

Poduzetnik Hannes Keller je, govoreći o njemačkim iskustvima, naglasio da je neradna nedjelja zaštićena ustavom i da je to slobodan dan za građane, obitelj, svakog pojedinca.

Nedjelja bi morala ostati slobodna, jer rad nedjeljom nije ekonomski opravdan. Češka je u prosincu prošle godine odlučila da nedjelja mora ostati slobodan dan i mislim da ju se nikada ne bi trebalo žrtvovati ekonomskim interesima. Međutim, uvijek mogu postojati iznimke da, primjerice, šest mjeseci na obali trgovine koje prodaju živežne namirnice i važne su za turizam ostaju otvorene. No, poručio je, u prvom redu treba biti osigurana zaštita slobodne nedjelje.
Akademski slikar Boris Ljubičić na skupu je predstavio vizualni identitet Hrvatskog saveza za nedjelju.