Jandroković potpisao Deklaraciju o suradnji u predsjedanju EU-om s Rumunjskom i Finskom

Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković sudjeluje na dvodnevnoj Konferenciji predsjednika parlamenata Europske unijeu Tallinu.

Na marginama konferencije Jandroković je zajedno s predsjednicima rumunjskog donjeg i gornjeg doma parlamenta Liviuom Dragneaom i Calinom Popescuom Tariceanuom te predsjednicom parlamenta Finske Paulom Risikko potpisao Deklaraciju o suradnji u parlamentarnoj dimenziji predsjedanja Vijećem Europske unije u razdoblju od 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2020.

Rumunjska predsjeda Unijom od siječnja do lipnja 2019., Finska od srpnja do prosinca te godine, te Hrvatska od siječnja do lipnja 2020.

Potpisivanjem te izjave predsjednici parlamenata Rumunjske, Finske i Hrvatske izrazili su spremnost na potpunu suradnju i pružanje uzajamne potpore kako bi se uspješno pripremila i provela parlamentarna dimenzija njihovih pojedinih predsjedanja Vijećem Europske unije, kaže se u priopćenju.

Ovogodišnja Konferencija okupila je predsjednike parlamenata država članica, Europskog parlamenta, država kandidatkinja kao promatrače te kao posebne goste predsjednike parlamenata Islanda, Norveške i Švicarske, a glavne teme su budućnost Europe i europska sigurnost i obrana.

Prvog dana predsjednici su razmijenili mišljenja o budućnosti Europe. U svojem obraćanju predsjednik Hrvatskoga sabora Jandroković podsjetio je kako Hrvatska u srpnju obilježava petu godišnjicu članstva u Europskoj uniji u koju je ušla kako bi zajedno s drugim partnerima dalje gradila i razvijala europski projekt.

Hrvatska je spremna za dublju integraciju, posebno kada je riječ o našim sljedeći koracima – pristupanju šengenskom području i europodručju, kao što se već pridružila PESCO-u , istaknuo je predsjednik Sabora.

Naglasio je kako u svakom zajedničkom djelovanju na europskoj razini na prvom mjestu moraju biti građani koji moraju osjetiti prednosti Europe, moraju je prihvatiti i aktivno sudjelovati u njezinom daljnjem razvoju.

Također, Jandroković je pozdravio činjenicu da se u pregovorima za Brexit prije svega vodilo računa o pravima građana na temelju jednakog postupanja te da je u preliminarnim promišljanima o budućem Višegodišnjem financijskom okviru stavljen naglasak na sve što je za Hrvatsku važno – povećanje sredstava za Erasmus+, novi Okvirni program za znanost i obrazovanje, nove sigurnosne izazove te jednaka sredstva za Kohezijsku politiku i Zajedničku poljoprivrednu politiku.

Zaključno je istaknuo da je Hrvatska dokaz transformativne snage koju u sebi nosi perspektiva članstva u Europskoj uniji te da se s politikom proširenja treba nastaviti.