Sabor: U 2017. trećina pritužbi više pravobraniteljici za osobe s invaliditetom

Zastupnici Hrvatskog sabora podržali su pravo osoba s invaliditetom na život u zajednici umjesto u institucijama socijalne skrbi, ali i istaknuli da deinstitucionalizaciju, u koju se "snažno krenulo", treba provoditi sustavno.

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom Anka Slonjšak upozorila je da su tijekom 2017. zaprimili 31 posto više pritužbi nego godinu ranije, najviše zbog kršenja prava zajamčenih zakonom i konvencijama te zbog dugotrajnosti postupka u području socijalne skrbi, zapošljavanja i rada, pristupačnosti, mirovinskoga osiguranja te zdravstva i obrazovanja osoba s invaliditetom koji su, rekla je, i dalje bili primatelji skrbi, a ne nositelji prava.

Najviše pritužbi pisanim putem podnijele su osobe s invaliditetom osobno i roditelji djece s teškoćama u razvoju ili odraslih osoba s invaliditetom. Kao i prethodnih godina najviše se postupalo po pritužbama pristiglim s područja Grada Zagreba, Splitsko - dalmatinske županije te Primorsko - goranske županije, stoji u Izvješću.

Slonjšak je upozorila da su osobe s invaliditetom i dalje izložene segregaciji, onemogućava im se život u zajednici, iako se, kako dodaje, primjećuje trend smanjenja njihova broja u institucijama socijalne skrbi i povećanje smještaja u obitelji.

Kao velik problem navela je i neprilagođenost prostora te prijevoz osoba s invaliditetom pri čemu je potrebna aktivnija uloga lokalne zajednice.
Navela je kako 70.107 invalida rada prima prosječnu mirovinu od samo 1.795 kuna.

Govoreći o radu Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, rekla je da su tijekom 2017. sudjelovali u e-Savjetovanju te dali brojne prijedloge, mišljenja i izmjene i dopune propisa, a kako bi promicali prava i interese osoba s invaliditetom organizirali su samostalno i u suradnji gotovo 30 događanja, stručnih skupova i radionica i drugo.

U 2017. godini pripremili su otvaranje područnog ureda u Osijeku za ljeto 2018., a osnovan je Stručni savjet pravobraniteljice za osobe s invaliditetom.

U svrhu zaštite prava osoba s invaliditetom Pravobraniteljica je u 2017. postupala 2.913 puta u 2.069 obraćanja pravnih i fizičkih osoba, od čega se 266 odnosilo na neriješene slučajeve iz prethodnih razdoblja. Tijelima na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini upućeno je više od 650 preporuka i upozorenja koja su se odnosila na pojedinačne slučajeve, ali i grupacije osoba s invaliditetom kako bi se unaprijedila kvaliteta života tih osoba u zajednici.

Ante Babić (HDZ) rekao je da u Hrvatskoj ima 508.617 osoba s invaliditetom odnosno 12 posto populacije, a u okolnim zemljama pet do šest posto.
Taj podatak, prema kojem je svaki osmi hrvatski građanin osoba s invaliditetom nevjerojatan je za Silvana Hrelju (HSU) koji vjeruje da se u tome broju nalaze i osobe s funkcionalnim teškoćama.

Ljubica Lukačić (HDZ) ustvrdila je kako je za osobe s invaliditetom aktualna Vlada učinila više nego tri prethodne. Što se tiče deinstitucionalizacije, smatra da se tu krenulo vrlo snažno, no da je skupa i da se treba provoditi sustavno.

Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS i HSU) podržala je pravo osoba s  invaliditetom na život u zajednici, ako to žele, a ne u institucijama socijalne skrbi, kako bi se osjećale ravnopravno s ostalim sugrađanima.