Komemoracija u povodu 73. godišnjice bleiburške tragedije

Polaganjem vijenaca uz Spomenik na Bleiburškom polju završena je komemoracija kojom se obilježava 73. obljetnica bleiburške tragedije i križnih puteva, kada je stradalo više desetaka tisuća hrvatskih civila i vojnika poražene NDH koji su se u svibnju 1945. u Austriji htjeli predati savezničkim snagama, ali ih je britanska vojska izručila Jugoslavenskoj vojsci.

Svetu misu predvodio je zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije Želimir Puljić, koji je u propovijedi istaknuo da je Bleiburg metafora progona, mučenja i pogibije silnoga mnoštva naših sunarodnjaka koji su bez procesa i suda, bez groba i imena, umirali po logorima i grobištima u Sloveniji, Hrvatskoj, BiH i Srbiji.

I ovogodišnje okupljanje u znaku je vjere, molitve i poštovanja prema žrtvama kolektivnog stradanja koje su, kako znamo, počinili partizani po okončanju Drugog svjetskog rata, a koje se, nažalost, desetljećima zatiralo, pravdalo ili umanjivalo,
naglasio je. Bleiburg nam je opomena i poziv, poručio je nadbiskup Puljić,  gledati na prošlost očima vjere s pogledom uprtim u onoga koji vodi povijest ljudi i naroda.

Na kraju mise nadbiskup Puljić zahvalio je svim hodočasnicima na ozračju u kojem je održana te se osvrnuo na kritike koje u dijelu javnosti izaziva bleiburška komemoracija. Među ostalim, u dijelu javnosti ona se opisuje kao okupljanje neonacista.

Čitali ste, digla se cijela Europa. Piše se svašta. Ljudi moji, gdje ti ljudi nalaze takve informacije i dezinformacije. Mi se samo Bogu želimo moliti i Bogu preporučiti one koji su stradali i potaknuti sve da se konačno završi Drugi svjetski rat, ako smijem tako govoriti. Da izgrađujemo Domovinu, ali da ne zaboravljamo one koji su bez suda i osude stradali, poručio je Puljić.





Nazočne je na početku komemoracije pozdravio ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu Tomislav Markić te rekao da je Bleiburško polje bremenito poviješću i ispunjeno spomenom na nebrojene žrtve koje su se ovdje nadale spasu, a umjesto toga započele teški križni put koji je mnoge od njih odnio u smrt.

Pozvao je nazočne da dostojno daju počast svim ratnim i poratnim žrtvama, osobito onima koji su bez suda ubijeni po završetku Drugog svjetskog rata te su njihovi zemni ostaci zatrpani i skriveni po poznatim i nepoznatim grobištima i jamama.

Molitvu za žrtve islamske vjeroispovijesti predvodio je glavni imam Medžlisa Islamske zajednice iz Gunje Idriz Bešić.

Nakon mise okupljenima su se obratili predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović, glasnogovornik Počasnog bleiburškog voda Ante Kutleša.

Okupili smo se da se poklonimo žrtvama strašnih zločina i članovima njihovih obitelji, da im izrazimo naše suosjećanje i razumijevanje njihovih patnji jer na Bleiburškom polju i u kolonama smrti, na križnim putevima dogodila su se bešćutna, dugo godina prešućivana stradanja bez da su počinitelji zločina ikada bili izvedeni pred sud pravde, rekao je Jandroković. Danas na ovom mjestu odajemo poštovanje žrtvama, civilima i razoružanim vojnicima, svim izgubljenim životima, ali i preživjelima i njihovim obiteljima čija se svjedočenja nikada ne smiju zaboraviti. Prisjećamo se i jednog od teških poglavlja Hrvatske povijesti, koje sa svojim žrtvama predstavlja slom čovječnosti i humanizma, razdoblje u kojem je nestao čovjek, njegovo ljudsko dostojanstvo i sloboda, ali i racionalnost ljudskog djelovanja, rekao je.

Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH, član Predsjedništva BiH Dragan Čović u svom je govoru naglasio da komemoracijom na Bleiburgu čuvamo sjećanje na sve križne puteve hrvatskoga naroda. Iskazujući zahvalnost za svaku žrtvu Križnog puta, misa sjećanja i trganja od zaborava Bleiburga neka nas ojača da pošaljemo snažnu civiliziranu poruku i onima koji bi ponovno pisali povijest našeg naroda u ime nas, kojima iznova smeta i ova komemoracija i naše hodočašće, rekao je.

Upozorio je i da su Hrvati u BiH neravnopravni spram druga dva naroda te da postoje nastojanja da se Hrvate potpuno obespravi i izbriše. Međutim, kao i mnogo puta do sada, kada smo bili stavljeni na najveća povijesna iskušenja, uspjeli smo se otrgnuti. Uvjeren sam da ćemo ponovno pronaći zajedništvo koje nam je sada potrebno više nego ikad prije te iznači način i formirati zajednički odgovor na ova moderna iskušenja našeg naroda, kazao je.

Ovogodišnja komemoracija održana je uz znatniji angažman austrijskog redarstva kojem je pomagao i određeni broj pripadnika hrvatske policije, kao i redari Počasnog bleiburškog voda, a nazočili su i djelatnici austrijskog državnog Ureda za strance da bi se spriječila bilo kakva ustaška ili nacistička ikonografija kakve je bilo prijašnjih godina. Komemoracija je održana pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora.


Komemoracija bleiburške tragedije protekla pod strogom policijskom i medijskom pažnjom

Prema ocjenama medija okupilo od 10 do 15 tisuća hodočasnika. Veći broj nosio je zastave Republike Hrvatske, a bilo je i vjerskih plakata te je uočeno nekoliko stranačkih zastava HSP-a te HOS-a. 
 
Zbog detaljnih pregleda hodočasnika na austrijsko-slovenskoj granici, na kojoj proteklih godina nije bilo kontrole, prijepodne je nastala kolona na ulazu u Austriju u kojoj se čekalo do sat vremena, a policija je u središtu grada zaustavljala i preusmjeravala vozila pa su neki od hodočasnika do mjesta komemoracije pješačili i do tri kilometra.


Prosvjed protiv komemoracije

U samom Bleiburgu, koji se nalazi oko pet kilometara od mjesta komemoracije, održan je prosvjed protiv komemoracije. Došlo je oko 100-tinjak prosvjednika, anitifašista iz Austrije, Slovenije, Italije i Hrvatske. Radi se o predstavnicima 23 većinom nevladinih organizacija, udruga, a ima i predstavnika nekih političkih stranaka.

Svi tvrde da nemaju ništa protiv toga da se u Bleiburgu oda počast žrtvama koje su tu ubijene, ali im smeta politička konotacija koju ta komemoracija ima. Şmatraju da ljudi ovamo dolaze uglavnom kako bi veličali ustaški režim i NDH. Komemoraciju na Bleiburgu vide kao najveći skup fašista i neonacista u Europi u ovom trenutku. Traže potpunu zabranu komemoracije i za to prikupljaju potpise za peticiju.




Blajburški gradonačelnik Stefan Visotschnig rekao je prošlog tjedna za Hinu da mještani nemaju problema s ljudima koji dolaze odati počast žrtvama i da Bleiburg gaji dobre odnose s Hrvatskom, no smatraju problematičnim političku dimenziju skupa i to što odasvud privlači simpatizere ustaškog režima.

Na takve je ocjene na konferenciji za novinare PBV-a reagirao predsjednik njegovog Nazornog odbora Vladimir Šeks koji ističe da poduzetim mjerama žele spriječiti bezumnike i provokatore i tako izbiti sve adute onima koji pod egidom da se zlouporabljuju crkveni zakoni i da je to zadnji skup neonacista u Europi nastoje da se zabrani održavanje komemoracije na Bleiburškom polju. To nije zadnji skup neonacista u Europi. To je skup domoljuba, hrvatskih patriota koji žele njegovati trajnu uspomenu na hrvatske žrtve križnih puteva i Bleiburga, poručio je Šeks.