Vlada usvojila izmjene Zakona o dječjem doplatku

Na dnevnom redu današnje sjednice Vlade bili su, između ostalog, Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu , Nacrt prijedloga zakona o lovstvu (EU) i Nacrt prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu.

Izmjenama Zakona o dječjem doplatku proširuje se krug korisnika doplatka

Proširivanjem dohodovnog cenzusa za obitelji koje primaju dječji doplatak s 50 na 70 posto proračunske osnovice, što se predlaže izmjenama i dopunama Zakona o dječjem doplatku koje je Vlada sa sjednice uputila u saborsku proceduru, od 1. srpnja bi se za oko 50 posto proširio krug potencijalnih korisnika doplatka za djecu.

Izmjenama se dohodovni cenzus kao uvjet za ostvarivanje prava na doplatak za djecu povisuje sa sadašnjih 1663 na 2328 kuna.

Doplatak bi tako i dalje, u iznosu od 300 kuna, primale obitelji kojima prihod ne prelazi 543 kune po članu, 250 kuna dobivale bi one obitelji u kojima je prihod po članu kućanstva od 543 do 1120 kuna, a proširuje se obuhvat onih obitelji koje bi primale 200 kuna - na one u kojima ukupni dohodak po članu iznosi od 1120 do 2328 kuna.

Prema podacima Zavoda za mirovinsko osiguranje trenutno je 94,5 tisuća korisnika doplatka za djecu za nešto više od 183 tisuće djece. Izmjenama se proširuje i krug potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka od 500 kuna, koji ostvaruju korisnici doplatka za djecu u skladu s važećim Zakonom, i to tako da će se on dobivati i za treće i četvrto dijete.

Mijenja se i odredba o dobnoj granici za ostvarivanje prava na doplatak za dijete koje pohađa srednju školu te se omogućuje korištenje doplatka za onu djecu/učenike srednje škole čiji programi srednjoškolskog obrazovanja traju pet godina.



Vlada poslala u Sabor konačni prijedlog zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture

Konačnim prijedlogom zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture, koji je Vlada danas poslala u saborsku proceduru, detaljnije se određuju preduvjet i koje poduzetničke zone, odnosno jedinice lokalne regionalne samouprave trebaju ispuniti u cilju raspolaganja zemljištem u državnom vlasništvu za izgradnju ili proširenje poduzetničke zone.

U odnosu na prvo čitanje, izmijenjen je članak kojim se smanjuje intenzitet aktivacije poduzetničke zone sa 66 posto na 50 posto da bi se darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske smatralo opravdanim, rekao je državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić.

Osim za osnivanje ili izgradnju poduzetničkih zona od posebnog gospodarskog interesa, darovanje zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske moguće je i za poduzetničke zone kojima je odobreno sufinanciranje iz pretpristupnih fondova ili fondova EU. Nadalje, istaknuto je kako osnivači poduzetničke infrastrukture mogu biti i fizičke osobe, a ne kao do sada samo pravne osobe, a koje provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva.

U Sabor upućen prijedlog zakona o lovstvu
Vlada je u saborsku proceduru uputila prijedlog Zakona o lovstvu kojim se, kako je kazao ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, dodatno unapređuje mogućnost razvoja lovnog gospodarenja i zaštite divljači, razvoj lovnog turizma i rješenje postojećih problema.

Novim zakonskim rješenjima, kako se navodi u prijedlogu zakona, stvaraju su pretpostavke za uvođenje više reda u lovstvu, počevši od samog gospodarenja lovištima, pri uzgoju, zaštiti, lovu i prometovanju s divljači i njenim dijelovima i upotrebi lovačkog oružja, do uređivanja odnosa između lovoovlaštenika i davatelja prava lova.

Također, stvaraju se i pretpostavke za brži razvoj lovnog turizma, oživljavanje lovačkih običaja i tradicije, osnaženje lovačke etike, te djelotvornije uključenje lovaca i njihovih udruženja u razvoj i unapređenje lovstva kao značajne gospodarske grane Republike Hrvatske.

U odnosu na važeći zakon, kako je rekao, proširene su ovlasti jedinica područne samouprave, odnosno omogućila im se provedba dijela poslova vezana uz gospodarenje lovišta koje su važećim zakonom isključivo u nadležnosti Ministarstava poljoprivrede.

Također se propisuje novi način odobravanja lovno gospodarskih osnova za državna, privatna i zajednička lovišta.

Jedno od osnovnih pitanja koje se uređuju ovim prijedlogom zakona su koncesije u području lovstva.

Predlaže se da se u budućem razdoblju koncesije prava lova daju na rok do 30 godina te ovisno o predloženoj površini za veća, gospodarski isplativija i lovno-turistički perspektivna lovišta, površine veće od 10.000 hektara u kojima se gospodari svim vrstama krupne divljači, odnosno uzgajališta divljači površine veće od 1.000 hektara.

Za provedbu ovog zakona, kako je kazao Tolušić, nisu potrebna posebna sredstva u državnom proračunu jer će se sredstva osiguravati iz naknada za pravo lova.

Odobreno državno jamstvo od 68,1 milijuna eura Brodograđevnoj industriji Split za gradnju broda

Vlada je dala suglasnost za izdavanje državnog jamstva u visini od 68,1 milijun eura, za osiguranje avansnih uplata u korist kupca broda koji će izgraditi Brodograđevna industrija Split.

Jamstvo se odnosi na putnički brod za polarna krstarenja, čiju je izgradnju Brodograđevna industrija Split ugovorila krajem prošle godine s društvom Polaris Exploration Inc, a koje je u vlasništvu društva Brodosplit-Plovidba.

Kako je istaknuo ministar financija Zdravko Marić, ugovorena cijena broda iznosi 106,4 milijuna eura, pri čemu su ugovorena avansna plaćanja od strane naručitelja tijekom gradnje broda u visini od 80 posto prodajne cijene broda, a ostatak po isporuci broda.