Hrvatskoj iz kohezijske politike za razdoblje 2021.-2027. 8,767 milijardi eura

Hrvatska bi u sklopu kohezijske politike u razdoblju 2021.-2027. trebala imati na raspolaganju 8,767 milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2018. godine, a u tekućim cijenama, u kojima se u obzir uzima inflacija, 9,888 milijardi eura, objavila je Europska komisija.

U sadašnjem višegodišnjem financijskom razdoblju 2014.-2020. Hrvatskoj je stavljeno na raspolaganje 8,6 milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2014. godine. Ako se uzme u obzir inflacija, Hrvatska u ovom višegodišnjem financijskom okviru 2014.-2020. ima 9,3 milijarde eura. To znači da je u realnim iznosima Hrvatska dobila manje oko 500 milijuna eura ili 5,5 posto manje nego u sadašnjem višegodišnjem proračunu.

Najveći gubitnici u odnosu na sadašnji višegodišnji proračun su Mađarska, Češka i Estonija, koje bi, po prijedlogu Komisije, izgubile svaka po 24 posto kohezijskih sredstava, zatim Poljska, 23,3 posto manje, Slovačka 21,7 posto. S druge strane, Bugarska, Grčka i Rumunjska dobile bi 8 posto više, Italija 6,4 posto više, Finska 5,1 posto, Španjolska 5 posto.

Uz to, Komisija predlaže i povećanje nacionalnog udjela u sufinanciranju programa, što automatski znači smanjenje udjela europskih sredstava. Tako se za najsiromašnije regije, koje su ispod 75 posto europskog prosjeka, predlaže da se projekti financiraju u omjeru 70 posto iz europskog proračuna i 30 posto iz nacionalnog proračuna. Obje hrvatske statističke regije spadaju u najsiromašniju kategoriju, što znači da bi se, po prijedlogu Komisije, udio nacionalnih sredstava povećao sa sadašnjih 15 na 30 posto. Primjerice, projekt Pelješkog mosta, financirat će se s 85 posto sredstava iz europskog proračuna i 15 posto iz hrvatskog. U razdoblju nakon 2020. nacionalno sufinanciranje bi se povećalo na 30 posto.