Svečani prijem u povodu Dana Hrvatskog sabora

Dan je Hrvatskoga sabora. Na današnji dan prije 28 godina utemeljen je prvi, demokratski izabran, višestranački Sabor. 

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković čestitao je Dan Hrvatskog sabora, zastupnike je pozvao da poštuju volju naroda, osnažuju kulturu demokratske tolerancije, razumijevanja i uvažavanja jer se, ističe, jedino tako može promijeniti percepcija javnosti i vratiti njihovo povjerenje u institucije.

Taj je datum jedna od prekretnica u povijesti hrvatskoga naroda, rekao je predsjednik Sabora Jandroković u svom govoru na svečanom primanju u Hrvatskom saboru. Time su, kazao je, konačno ostvarene težnje hrvatskog naroda da ostvari slobodno društvo, na zdravim temeljima demokracije i vladavine naroda, ravnopravnosti, slobode, istine i pravednosti. Zanos hrvatskoga naroda obnovom hrvatske državnosti, na žalost, ubrzo je prekinut Miloševićevom velikosrpskom agresijom, podsjetio je Jadnroković.

Domovinski rat, naglasio je, sa svim svojim žrtvama kojima hrvatski narod mora biti vječno zahvalan, obranio je suverenu i neovisnu, demokratsku i slobodnu Hrvatsku, hrvatske institucije i pravni poredak i ostavio nam u nasljeđe vjeru u sebe i zajedničku snagu.

Mi zastupnici moramo znati da ova načela jednom postignuta nisu trajno zadana već se ona moraju kontinuirano osnaživati", poručio je citirajući Tuđmanove riječi koji je rekao kako "moramo stalno biti svjesni da je volja hrvatskog naroda iskazana u okviru našeg parlamentarnog predstavništva, a ono ne smije biti jednostrano i jednodušno".  Da bismo tu volju naroda poštivali, ne smijemo se, kaže Jandroković, zatvarati i udaljavati od svojih građana.

Svečanosti u Saboru nazočili su i premijer Andrej Plenković, izaslanik predsjednice republike Anđelko Akrap, predstavnici sudbene vlasti, vjerskih zajednica te brojni visoki uzvanici.
30. svibnja 1990. u Zagrebu je konstituiran višestranački Sabor tada još Socijalističke Republike Hrvatske, izabran prvi put u povijesti demokratskom voljom njezinih građana.

Taj datum bit će proglašen Danom hrvatske državnosti. Poslije dva kruga glasovanja, u demokratskom ozračju i bez incidenata, Hrvatska demokratska zajednica pod vodstvom dr. Franje Tuđmana dobila je uvjerljivu saborsku većinu, čime je i formalno preuzela odgovornost za sudbinu Hrvatske.

U predizbornoj kampanji Tuđman i HDZ oštro su se suprotstavljali velikosrpskom hegemonizmu zagovarajući pritom suverenu Hrvatsku i kao konačan cilj - samostalnu državu. Tuđmanova ideja svehrvatske pomirbe i ujedinjenja svih pozitivnih struja hrvatske politike također je potpomogla izbornoj pobjedi.

Povijesno saborsko zasjedanje pratilo je u slavljeničkom raspoloženju mnoštvo građana pozdravljajući pobjedu demokracije i pad polustoljetnog komunističkog sustava.

Nakon što je izabran za predsjednika Predsjedništva, dr. Franjo Tuđman u svojem je nastupnom govoru ponudio Jugoslaviji konfederalne odnose, a Hrvatskoj najavio nov demokratski sustav. Pritom je naglasio i to da hrvatski narod ima "nesputano pravo na nacionalnu samobitnost i neokrnjeno pravo na samoodređenje koje podrazumijeva pravo na suverenu, samostalnu državu".

Slavlje se zatim nastavilo na Jelačićevu trgu gdje je održan veliki narodni skup popraćen dojmljivim domoljubnim osjećajima. Nedugo nakon toga novo hrvatsko vodstvo sastalo se s dotadašnjim dužnosnicima radi mirnog prijenosa vlasti i organiziranja republičke uprave.

Od 1994. predsjednik Tuđman redovito je na Dan državnosti polagao vijenac na Oltar domovine na Medvedgradu u čast svim palima za Hrvatsku. Na tom su mjestu počast Hrvatskoj odavali i strani državnici.

Poslije izborne pobjede 2000. tadašnja koalicijska vlada ukinula je taj državni praznik pa se 30. svibnja obilježava kao "Dan Hrvatskoga sabora" i radni je dan.