Predsjednica obišla moliške Hrvate

Predsjednica Kolinda-Grabar Kitarović stigla je u Molise kako bi obišla tamošnje Hrvate, koji ove godine slave 500. godišnjicu dolaska u tu talijansku pokrajinu.

Hrvatskoj predsjednici, koja je u službenom posjetu Italiji, priređen je svečani doček u Kruču (Acquaviva), prvoj postaji u obilasku moliških Hrvata. Šestotinjak mještana dočekalo ju je s cvijećem i himnom.

Posebno su je pozdravili i predstavnici lokalne vlasti i ukazali na svoje probleme, a jedan od najvećih je loša infrstruktura, pogotovo prometna.

Talijanske vlasti isplanirale su financijska sredstva za održavanje lokalnih cesta u općinama u govornom području hrvatskog manjinskog jezika, ali ona još nisu dodijeljena.

Profesor povijesti Giovanni Picoli obratio se predsjednici na narječju moliških Hrvata i rekao da su Hrvati po dolasku u Molise prije pola tisućljeća počeli učiti talijanski jezik, a hrvatski se nažalost gubio, ali ne i izgubio. Kazao je kako bez svog jezika ljudi gube svoj identitet.

Odgovornost je na svima nama, posebno na hrvatskoj državi i njezinu vodstvu da osiguramo poučavanje hrvatskog jezika mladim naraštajima u cijelom Moliseu i drugim dijelovima Italije gdje žive Hrvati, kazala je Grabar-Kitarović.
Moliške Hrvate pozvala je da posjećuju Hrvatsku, domovinu svojih predaka i svoju drugu domovinu. Dodala je kako će uspostavom veza prema lukama Ploče i Split to još lakše.

Ista se slika, dočeka s hrvatskom himnom, zastavama i srdačnom dobrodošlicom, ponovila i u ostala tri moliška mjesta Tavenni/Taveli, San Feliceu/Filiću i Montemitru/Mundimitru gdje se hrvatska predsjednica također sastala s predstavnicima hrvatske nacionalne manjine i lokalnim vlastima.

Pozvavši moliške Hrvate da dođu u Hrvatsku, kazala je kako se i hrvatski lakše uči kad se provede vrijeme u prirodnoj sredini. Pa nadam se da ćemo se vidjeti možda još ovoga ljeta a svakako u budućnosti.

U Italiji prema procjenama živi 60.000 Hrvata, a u Moliseu su priznati su kao jezična zajednica.

Drago mi je da Italija poduzima korake da se to ostvari i u drugim provincijama, drugim dijelovima Italije i nadam se da će hrvatska država odgovoriti na način da ćemo poslati još više učitelja i učiteljica hrvatskog jezika i da ćemo svakako raditi ne samo na očuvanju postojećih lektorata na sveučilištima u Italiji već da ćemo otvarati i nove lektorate hrvatskoga jezika, poručila je predsjednica predstavnicima hrvatske zajednice u Italiji.

Moliški Hrvati pripadnici su hrvatskog naroda koji su oko 1500. godine naselili područje talijanske pokrajine Molise bježeći pred navalom Turaka. Smatra se da su izbjegli s područja između Cetine i Neretve. Specifičnost je moliških Hrvata ta što su do današnjih dana sačuvali arhaični moliški hrvatski dijalekt. Moliški Hrvati uglavnom žive u mjestima Kruču (Acquaviva Collecroce), Filiću (San Felice) i Mundimitru (Montemitra).

U tim mjestima djeluje dječji vrtić te osnovna i srednja škola s nastavom na hrvatskom jeziku koju, prema obrazovnim programima Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH, vode nastavnici koje ta državna institucija na stručnom natječaju odabire i čiji rad financira.

U Rimu, Trstu i Udinama također djeluje hrvatska dopunska škola čiji se nastavnici financiraju iz hrvatskog državnog proračuna, a u Rimu i Milanu postoji organizirani tečaj hrvatskog jezika za odrasle o kojemu se brinu hrvatske udruge u tim gradovima.

Prema podacima talijanskog državnog statističkog zavoda (ISTAT), u moliškoj provinciji Campobasso 2001. živjelo je dvije tisuće Hrvata.

Talijanska Republika svojim ustavom jamči samo zaštitu jezičnih, ali ne i nacionalnih manjina, te posebnim pravilima uređuje pravni položaj pojedinih manjina u autonomnim pokrajinama.

Radi bolje zaštite hrvatske manjine u Italiji, odnosno talijanske manjine u Hrvatskoj, u Zagrebu je 1996. potpisan Sporazum između Hrvatske i Italije o zaštiti manjina. Italija je njime izričito priznala kao autohtonu hrvatsku manjinu u regiji Molise. Hrvatska zajednica u Italiji službeno je stoga locirana isključivo unutar regije Molise, unatoč brojčano znatnoj prisutnosti Hrvata u drugim dijelovima Italije. Prema raspoloživim podacima, više od 60.000 Hrvata naraštajima ondje živi, posebice u Furlaniji-Julijskoj krajini, Lombardiji i Markama, ali njima se ne priznaje status povijesne niti jezične manjine.

Predsjednica se tijekom službenog posjeta sastala s talijanskim kolegom, predsjednicom Senata i predsjednikom Zastupničkog doma.

Sinoć je u hrvatskom veleposlanstvu u Rimu predsjednica bila na proslavi 20. obljetnice dopunske nastave na hrvatskom jeziku te se susrela s predstavnicima hrvatske zajednice. Poručila im je kako se nada da će se jednog dana vratiti u domovinu s iskustvom i znanjem stečenim u državama koje normalno funkcioniranju i kad im padne vlada.