Jordanski premijer podnio ostavku nakon prosvjeda

Hani Mulki podnio je ostavku na dužnost jordanskog premijera na sastanku s kraljem Abdulahom u potezu čija je svrha smiriti gnjev naroda zbog ekonomske politike koja je izazvala najveće prosvjede u posljednjih nekoliko godina, a novi premijer će biti bivši ekonomist Svjetske banke Omar al-Razaz, navode službeni izvori.

Tisuće Jordanaca prosvjedovale su u nedjelju, četvrtu noć zaredom, protiv rasta cijena i povećanja poreza u sklopu reformi na koje se vlada obvezala sporazumom s Međunarodnom monetarnom fondom (MMF) u zamjenu za zajam.

Šef policije Fadel al-Hamoud rekao je da su snage sigurnosti uhitile 60 ljudi zbog kršenja zakona tijekom prosvjeda te da su 42 pripadnika snaga ozlijeđena, ali da su prosvjedi ostali pod kontrolom. Budite uvjereni, Jordan je sigurna zemlja i stvari su pod kontrolom, rekao je šef žandarmerije Husein Havatmeh.

Bijes većine Jordanaca zbog vladine politike, koju podupire MMF, narastao je nakon drastičnog povećanja poreza na promet prije ove godine i ukidanja subvencija za kruh, glavne stavke za pomoć siromašnima.

Na svim prosvjedima tražila se smjena Mulkija, a politički su izvori rekli kako je kralj Abdulah naredio premijeru da u ponedjeljak dođe u njegovu palaču.

Mulki je u subotu odbio odustati od porezne reforme zbog koje su izbili najveći prosvjedi u posljednjih pet godina u kraljevstvu od osam milijuna ljudi, koje je prihvatilo stotine tisuća izbjeglica iz Sirije.

Mulki, političar blizak poslovnim krugovima, imenovan je premijerom u svibnju 2016. sa zadatkom oživljavanja jordanskog gospodarstva pogođenog regionalnim previranjima.

Nakon Mulkijeve ostavke kralj Abdulah povjerio je mandat za sastavljanje nove vlade Omaru al-Razazu, rekao je službeni izvor.  Razaz, bivši ekonomist Svjetske banke, bio je ministar obrazovanja u odlazećoj vladi.

Sindikati, koji predstavljaju desetke tisuća zaposlenih u javnom i privatnom sektoru, pozvali su na opći štrajk nakon što su odbijeni njihovi zahtjevi za ukidanje zakona koji su pogoršali životni standard. Vlada je odgovorila da treba više sredstava za javne usluge i ustvrdila da porezne promjene smanjuju socijalne nejednakosti jer više opterećuju one s visokim zaradama, a ostavljaju slabije plaćene radnike relativno netaknutima.