Vrdoljak: Sad već možemo otvoriti i pitanje - što će biti nakon nagodbe?

"Situacija se sada dramatično promijenila. Sretni smo što je naš razgovor postao vrlo konstruktivan. Htjeli bismo postići nagodbu što je prije moguće. Planiramo u budućnosti zadržati svoj udjel u Agrokoru", rekao je Maksim Poletaev. Izjavio je to drugi čovjek Sberbanka nakon sastanka s premijerom Plenkovićem u Banskim dvorima u kojima je danas bilo vrlo prometno. Na razgovore su došli, i to odvojeno, i zastupnici nacionalnih manjina te koalicijski partneri - među njima i večerašnji gost Teme dana, predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak.

Na pitanje kako tumači da se premijer prvo sastao s Vlahovićem iz Adrisa, zatim danas s drugim čovjekom Sberbanke, rekao je da se premijer sigurno samo informira, jer premijer ne može upravljati i nema ovlasti za upravljanje tim procesima. "Proces je kompliciran i ako dođe do nagodbe to je vrlo velika stvar i za radnike i za hrvatsko gospodarstvo. To je proces u kojem nema zadovoljnih. Svi su manje ili više nezadovoljni jer do njega nije trebalo ni doći. Treba se informirati u zadnjim koracima, što se događa, što će biti rezultat nagodbe, a onda još bitnije, sad već možemo otvoriti i pitanje - što će biti nakon nagodbe? Što novi vlasnici planiraju s tom tvrtkom? Razvijati? Investicije? Ona će bit razdužena", rekao je.

Vrdoljak je potvrdio da je realno očekivati da će se banke baviti restrukturiranjem poduzeća, povećavanjem učinkovitosti i razvojem. "Zato što je njihov cilj vratiti njihove novce. Ne znam jel Rusi ostaju u Agrokoru, to morate pitati njih. Ali nismo jednom vidjeli da kad su vjerovnici, uključujući banke ušli u neka poduzeća, da se restrukturiranje ubrzalo, poslovanje poboljšalo kako bi to diglovrijednost tvrtki , a onda bi u doglednom srednjoročnom planu se tražili novi strateški partneri. Tada banke izlaze van. Tako da nemojte uopće sumnjati kako njima nije interes voditi tvrtku u dobrom smjeru. Ono što nas zanima je što je to dobar smjer. To nije prodaja nego da se investira, da se povećaju radna mjesta, status dobavljača", kazao je.

Rekao je da je danas s premijerom razgovarao o referendumskoj inicijativi Narod odlučuje. "Prokomentirao sam nakon sastanka da me inicijativa Željke Markić i njenih ljudi koje je podržao Živi zid nije iznenadilo s njihove političke pozicije. Od njih ne možeš očekivati neku ozbiljnost, otvorenost i toleranciju proeuropske inicijative. Ono što me iznenadilo je da su dobili otvorenu podršku predsjednice, koja bi trebala biti predsjednica svih građana Hrvatske. Ne samo onih 500 000 koji su potpisali nego i onih 4 milijuna koji nisu potpisali i još posebno statuse nacionalnih manjina", istaknuo je. "Ne smatramo to neozbiljnom situacijom ali ne mislimo ni da je to nešto suštinsko u današnje vrijeme kada se trebamo baviti povećanjem plaća, poboljšati obrazovanje, kako zaustaviti iseljavanje i vratiti dio ljudi, a ne imaju li manjine više ili manje prava", naglasio je.

Zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin komentirao je danas odnos predsjednice prema referendumu, za čije su održavanje peticije potpisala i četiri njezina savjetnika. "Nekako me iznenađuje da se sastala s gospođom Markić prije, da to nitko nije znao. Iznenađuje me da mi je u Rimu rekla da zastupnici manjina ne smiju izgubiti niti jedno pravo jer to nisu zastupnici B kategorije i iznenađuje me onda podrška referendumu koji traži nešto suprotno", istaknuo je.

Sam proces treba pogledati šire, a ne parcijalno kako su to voljeli prezentirati, rekao je Vrdoljak. "Oni su spojili inicijativu koja želi poništiti Istanbulsku konvenciju i de facto ne zaštititi djecu i žene unutar obitelji od nasilja. Oni su paralelno s tim željeli "uplašiti" građane Hrvatske s prevelikim pravima nacionalnih manjina i Srba - što je najniže i najužasnije u europskoj Hrvatskoj, emociju koju  možeš isprovocirati. I naravno, što uzimaju kao argument - idemo smanjiti broj saborskih zastupnika jel to građani vole. I sad bi ja kao jedan vrhunski populist, što nikad ne želim biti, upitao pa zašto smanjujemo na 120, pa ajmo smanjiti na 20. Biti ću ja veći populist pa ću reći idemo skupit potpise da uzmemo prava dijaspori. Ja sam uvjeren da će se naći 500 000 građana Hrvatske koji ne žele imati zastupnike koji ne plaćaju porez u Hrvatskoj, ali to ne smije biti motiv da na taj način mijenjamo izborni sustav. Izborni sustav se mora mijenjati dugotrajnim razgovorom unutar političkog sustava, sa stručnom javnošću, sa ozbiljnim analizama i što širim konsenzusom", naglasio je Vrdoljak.