Istraživanje - iseljava se zbog loše, korumpirane i neuređene države

Iz Hrvatske se prvenstveno iseljava zbog neorganizirane i loše vođene države, nesposobnih političara i i stranaka, beznađa i besperspektivnosti, pokazalo je istraživanje agencije Promocija plus o motivima odlaska iz Hrvatske.  

Istraživanje je naručila Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), a provedeno je od 15. ožujka do 15. svibnja 2018.  na uzorku od 661 ispitanika, koji su iselili u 26 država. Radi se o iseljavanju od trenutka ulaska Hrvatske u EU, dakle 1. srpnja 2013., do veljače ove godine.

Anketirani su kao najčešće razloge odlaska naveli neorganiziranu i loše vođenu državu, nesposobne političare i političke stranke bez vizije (8% svih odgovora), potom beznađe, besperspektivnost zemlje, propadanje države, društva i naroda (7,6%), te zapošljavanje podobnih, stranačkih ljudi i nepotizam (7,4%), rekao je direktor Promocija plusa Agan Begić.

Korupcija i kriminal u državi zasmetali su 7,3% anketiranih, prepucavanje o ustašama i partizanima 6,4%, dok je mala plaća bila razlog odlaska za njih 5,2%.

Primitivizam, vjerska netolerancija i nacionalizam smetali su za 6,2% iseljenika, a izostanak promjena u državi za njih 6,1%.

Utjecaj branitelja na društvo i državu kao razlog odlaska navelo je 4,8% ispitanih.

Promatrajući profil novih iseljenika u radno-aktivnoj dobi, uočava se kako je najviše iseljenika u mlađim dobnim skupinama (82% mlađe od 40 godina). Dvije trećine novih iseljenika je u braku ili izvanbračnoj zajednici (od kojih je 82% iselilo u paru s partnerom/icom). Kod ispitanika koji su zasnovali obitelj, a takvih je u uzorku polovica, 72% odselilo je zajedno s djecom.

Novi iseljenici u prosjeku su znatno obrazovaniji od obrazovne slike zemlje u radno-aktivnoj dobi. Vrlo visoki je udio među novim iseljenicima i onih koji su prije odlaska bili zaposleni (73,5% je radilo; od toga 42,7% na neodređeno, 23,4% na određeno i 7,4% samozaposlenih). Među onima koji su bili zaposleni najveći dio imao je primanja manja od 4.000 kuna (40,5%), ali je značajan i udio onih s primanjima iznad nacionalnog prosjeka (33,2%).

Iznadprosječan udio iseljenika je iz pet slavonskih županija te Sisačko-moslavačke županije i u Grada Zagreba.

Više od 44% iseljenih ima srednju školu, 33% višu ili visoku, a 20,9% magisterij. Odlaze i oni koji su ovdje bili na zahtjevnijim, upravljačkim, pozicijama, kaže Begić.

Njemačka i Irska najčešća odredišta, 42 posto ne misli se vratiti

Najviše se iseljava iz slavonskih županija, Sisačko-moslavačke te grada Zagreba, a iseljavanje se povećava iz godine u godinu.

Gotovo trećina (29,6%) iselila se u Njemačku, u Irsku 20,8%, Belgiju oko 11%, Švedsku nešto više od 10% te Austriju 8,5%. Kao razlog odabira zemlje ispitanici navode da se radi o uređenim, razvijenim, državama kvalitetnog pravnog sustava.

Tek svaki deseti iseljenik razmišlja o povratku u zemlju unutar idućih deset godina. Jedna četvrtina iseljenika planira povratak tek u mirovini, dok je najveći udio onih koji se ne planiraju vratiti, čak 42%.

Percepcija hrvatske budućnosti, gledano iz perspektive novih iseljenika, nije osobito svijetla. Svaki drugi sudionik istraživanja ne vjeruje da će se stanje u Hrvatskoj popraviti, dok svega 11,5% smatra da hoće, uz 27,2% onih koji smatra da će sve ostati kao i do sada.

Kad je riječ o životu u novoj zemlji, uočava se relativno visoka razina zadovoljstva. Najveća razina zadovoljstva zabilježena je kod mogućnosti zaposlenja i promjene posla (89,4%) te u području učinkovitosti javne administracije (81,3%) Najniža razina zadovoljstva zabilježena je u području smještaja/stanovanja (67,1%) te vlastitoga društvenog života (71,3%).

Majetić: Ljudi su razočarani

Komentirajući porazne rezultate ankete, direktor HUP-a Davor Majetić rekao je kako najviše odlaze visokoškolovani i najsposobniji. Ako se ne počnemo mijenjati bit će još gore. Zbog svega ovoga imamo dramu na tržištu rada. Ljudi su razočarani ovom zemljom, kaže Majetić.

Dodao je da država, ako se želi pokrenuti, mora postati jeftinija, manje uzimati i od poslodavaca i od radnika, te da bi odnos bruto i neto plaće trebao biti daleko više u korist neto primanja, odnosno da bi radnicima trebalo više ostati na kraju mjeseca.

I predsjednica HUP-a Gordana Deranja smatra da su društvenopolitički razlozi temeljni motiv odlaska radnika iz države, tek potom dolaze socijalni razlozi dok su na trećem mjestu osobni razlozi. Društvo, svi mi, moramo djelovati da se ovo zaustavi, zaključila je Deranja.

Čelnik HUP-a Davor Majetić o iseljavanju je govorio za HRT-ov Studio 4.