Predsjednica želi zajedno s premijerom predsjedati EU-om

Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović u službenom je dvodnevnom posjetu Bruxellesu. Sastala se s predsjednikom Europskog vijeća Donaldom Tuskom.

Grabar-Kitarović izjavila je da želi dati doprinos budućem hrvatskom predsjedanju Europskom unijom, a ne taj posao u cijelosti prepustiti vladi. 

Iz hrvatskog ustava proizlazi da Hrvatsku u Europskom vijeću predstavljaju predsjednik Republike i Vlada RH, kazala je Grabar-Kitarović.

Ja primarno ostavljam predsjedniku vlade sav posao oko Europske unije zato što je većim dijelom riječ o problematici u koju je on dnevno uključen, ali doista želim dati svoj doprinos posebno u kreiranju predsjedanja jer je riječ o zajedničkim ovlastima, posebno kad je riječ o pitanjima nacionalne sigurnosti, imigracije i svih ostalih pitanja vanjske politike. Vjerujem da ćemo tu naići na suradnju. Vlada ima kapacitete i znanja da primarno vodi taj proces u smislu tehničkih detalja i politika, u to se neću miješati i to ću poštovati, izjavila je predsjednica nakon razgovora s Tuskom.





Predsjednica je rekla da je s Tuskom razgovarala o hrvatskim prioritetima u okviru Europske unije. Bilo je riječi i o pripremama za predsjedanje u prvoj polovici 2020. godine. To će biti prilično zahtjevno razdoblje i puno izazova i za Europsku uniju, a i za Hrvatsku, kazala je predsjednica RH.

Istaknula je i da je izrazila zabrinutost i zbog novih migracijskih trendova. Potrebno je naći zajedničko i čvrsto rješenje koje će se baviti uzrocima migracija, a ne poticati migracije. Kad bi došlo do pojačanja migracijskih valova ne bi bilo fer da se oslanjamo na države vanjskih granica EU-a, već da se svi pripremimo za takve trendove.

Pozdravljamo i rješenje u vezi s imenom Makedonije. Nadamo se da će ono biti implementirano što prije i da će uskoro krenuti s pregovorima zajedno s Albanijom. Izrazila sam nadu i poticaj  Europskom vijeću da se više angažiraju kada je riječ o BiH.

Izrazila sam uvjerenje da treba doći do rješavanja otvorenih pitanja sa svim susjedima, uključujući i Srbiju. Za otvorena pitanja sa Slovenijom kazala sam da je to bilateralni problem, izjavila je predsjednica Republike Hrvatske.





Kolinda Grabar-Kitarović održala je predstavanje na Centru za europsku politiku (European Policy Centre) na temu: Pet godina hrvatskog članstva u Europskoj uniji: do sada učinjeno i pogled unaprijed.

Dobro je što sjedimo za istim stolom i nismo na margini, rekla je hrvatska predsjednica odgovarajući na upit moderatorice rasprave o tome što su prednosti, a što nedostaci članstva u EU-u.

Govoreći o nedostacima članstva rekla je da je sloboda kretanja ljudi istodobno i prednost i mana. Mobilnost je dobra kada se ljudi vraćaju, ali mi sada imamo vrlo snažan negativni demografski trend, rekla je predsjednica, ističući da Hrvatsku napuštaju ljudi u čije je školovanje ulagala i koji predstavljaju veliki kapital s obzirom da ljudski kapital predstavlja 70 ukupnog kapitala u razvijenim zemljama. Možemo reći da je EU u cjelini profitirala od članstva Hrvatske, a Hrvatska još uvijek nije, rekla je predsjednica i dodala da je prema procjenama Hrvatsku u posljednjih pet godina napustilo između 320 i 380 tisuća ljudi i da sada ima manje od četiri milijuna stanovnika.

Hrvatskoj predsjednici je postavljeno i pitanje o Inicijativi tri mora i činjenici da u njoj sudjeluju i zemlje Višegradske skupine, koje su u posljednje vrijeme često kritizirane u EU-u i kojima se prigovara da se ne ponašaju u skladu se vrijednostima na kojima Unija počiva.

Grabar-Kitarović je rekla da ta inicijativa okuplja 12 zemalja, da je puno šira od Višegradske skupine, da Hrvatska nije članica te skupine, da ta inicijativa nema političkih ciljeva osim boljeg života građana u tim zemlljama, da nije uperena ni protiv koga i da nije sanitarni kordon prema Rusiji.
Inicijativa tri mora nije politički savez, to je neformalna predsjednička platforma čiji je cilj povezivanje prometne i energetske infrastrukture, podizanje životnog standarda i privlačenje kapitala, rekla je predsjednica.

Govorila je i o ulozi europskih integracija u procesu pomirenja na jugoistoku Europe. Rekla je da je pomirenje dug proces, da i unutar hrvatskog naroda nisu prevladane stvari iz prošlosti te istaknula da prošlost treba ostaviti povjesničarima.

Predsjednica Grabar Kitarović podržala je proširenje EU-a na hrvatsko jugoistočno susjedstvo.