Marić: Daljnje porezno rasterećenje jedna od suštinskih tema

Gost Hrvatskog radija u emisiji A sada Vlada bio je ministar financija Zdravko Marić.

Na pitanje o daljnjem poreznom rasterećenju ministar je rekao kako je dobro da se o toj temi razgovara jer je to jedna od suštinskih tema. Podsjetio je da je Vlada na početku mandata izmijenila 16 zakonskih propisa i 30 i nešto podzakonskih akata. Na kraju smo složili paket mjera, a premijer Plenković je njegovim usvajanjem vrlo jasno pokazao da su njegovoj vladi na prvom mjestu gospodarski rast i zapošljavanje. U prvom koraku poreznih rasterećenja naglasak je bio na rasterećenju izravnih ili direktnih poreza - poreza na dohodak i porez na dobit. Dosad smo gospodarstvo i građane u dva navrata rasteretili za gotovo 4 milijarde kuna. Ministartvo financija ne bježi od problema, ali kamo sreće da je bit problema u državi samo u poreznom sustavu, rekao je Marić.

Za 2 milijarde kuna smanjit će se slijevanje u državni proračun, smanji li se PDV za 1%. Ima li tu prostora ipak malo ići u oporezivanje rada (ne plaća), Marić je rekao da su se u Vladi opredijelili da porez na dodanu vrijednost mora vrlo jasno biti stavljen na stol, ali kada se za to stvore uvjeti i ne izdvojeno i ne samo gledati PDV. Ključ dugoročne održivosti proračuna leži na rashodovnoj strani i u tome se slažemo premijer i ja. To moramo držati pod kontrolom i ne smijemo probijati limite. Prihodovnu stranu proračuna ne smijemo zanemariti, ali građane i poduzetnike moramo rasteretiti - to je naš mentalni sklop. 

Ako bi se išlo na povećanje neto plaća, koliki je manevarski prostor i što ostaje na raspolaganju - Imamo još prostora i ponavljam, ne promatramo samo i isključivo PDV. Ponovno ćemo gledati cijeli porezni sustav. U nastavku porezne reforme ćemo neke stvari nastaviti, a neke poboljšati. Kad uspoređujemo neizravne poreze pa donesemo zaključak kako snižavanje PDV-a neće imati utjecaj na korekciju cijena i da to građani neće osjetiti, a snižavanje doprinosa na plaću rezultira njezinim rastom, moram reći da to i nije baš točno. Niti jedna država nema alata kojim će privatnog poduzetnika poreznim promjenama primorati na povećanje neto plaće. Vjerujem i znam da je velika većina poduzetnika to učinila, ali dobio sam i nekoliko pisama građana da se to nije dogodilo, rekao je ministar financija Zdravko Marić. Mi s poslodavcima imamo konstruktivan dijalog. Jedino sinergijsko djelovanje poduzetnika i države može rezultirati rastom plaća, dodao je.

Na pitanje zašto bi se kroz dorinose za poticanje zapošljavanja plaćali poticanje zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj, ministar financija rekao je da oni to sve razmatraju. Mislim da ste na dobrom tragu i dobro rezonirate i apostrofirate. Iz perspektive poslodavca nebitno je kako se nešto zove i svako je rasterećenje dobrodošlo. Ako rasterećenje i nema izravni učinak (doprinosi za zapošljavanje i doprinosi za ozljede na radu) i oni se rasterete ipak stvaraju prostor poslodavcu za povećanje plaće, rekao je.

Nakon prvog vala poreznih rasterećenja imamo situaciju da danas 1,5 milijuna poreznih odbeznika od ukupno 2,5 milijuna ne plaća porez na dohodak, za niže dohotke imamo najniži porezni klin. To je bila demografska mjera - podigli smo ukupni neoporezivi dio, a nakon toga smo podizali progresivno i za veći broj djece. Danas imamo situaciju da je 2,1 milijarda kuna porezna olakšica za uzdržavane članove, a prije prvog vala porezne reforme ta brojka je bila 420 milijuna kuna. To je dobra mjera u smislu demografske obnove. Razmatramo i smanjenje više stope poreza na dohodak kako bi se smanjio odljev mozgova u svim sektorima gospodarstva, rekao je Marić.