Ulazak u EU donio rast izvoza

Najviše smo se, od ulaska u Europsku uniju, nadali rastu gospodarstva i standarda. Jesmo li to i dobili?

Solinski proizvođač plastičnih dijelova za automobile ulaskom u EU, uštedjeo je kaže, na carinama i administraciji, 500 tisuća eura. Uz to, povukao je i novac iz fondova - 20 milijuna eura, koje će uložiti u istraživanje i razvoj. Pet godina poslije ima 300 zaposlenika više. 

Zbog ulaska u Uniju rastao je izvoz, ali i uvoz. Domaći poljoprivrednici teško se bore s velikim i organiziranim europskim suparnicima. Samo u sektoru mljekarstva, od ulaska, broj isporučitelja mlijeka prepolovio se. Spali smo na manje od 6 tisuća proizvođača. Mljekara BIZ opstala je samo zato što se organizirala po uzoru na austrijski zadružni model. No za razliku od austrijskih kolega, njima ne teče med i mlijeko. 

Turizam pak obara rekorde. Privukli smo investicije u taj sektor, ali nismo u industriju, nove proizvodne pogone. Poslodavci smatraju - to je zato što reforme nisu došle na dnevni red.

Novac iz fondova trebao nam je poslužiti za hvatanje koraka s razvijenima.

Usporedimo li se s nama sličnim zemljama, Hrvatska je na začelju u Uniji.

U godinama koje dolaze pripremit ćemo se za ulazak u eurozonu i euro. Doda li se tomu 10 milijardi i 700 milijuna eura koje bismo do 2020. trebali privući iz fondova, analitičari očekuju da bi pozitivan efekt na hrvatski BDP na godišnjoj razini iznosio oko 1%.