Cjelogodišnji turizam uzima maha

Sezonalnost, slažu se turistički djelatnici, nije slabost samo hrvatskog turizma nego i onoga u drugim zemljama koje nude ljetni odmor. Hoteli i drugi turistički kapaciteti ne rade više od 40 posto vremena u godini, a zbog velikog broja noćenja u kratkom razdoblju događaju se problemi s infrastrukturom. Kao rješenje nudi se cjelogodišnji turizam koji je u Hrvatskoj već uzeo maha.

S novim projektima i investicijama u unutrašnjosti Istre naziru se njegovi jasni obrisi. "Mi smo s nekoliko oblika selektivnog turizma povratili mlade nazad na selo, dali smo im viziju da uz povratak na selo, obrađivanjem svega onoga što su naši radili prije 100 godina, da se od toga može živjeti", rekao je Denis Ivošević iz Turističke zajednice Istarske županije.

Isključivo zbog mora i sunca u Hrvatsku danas dolazi 55 posto gostiju, 2014. dolazilo ih je 70 posto. Programi i aranžmani sve su kreativniji. "Hrvatska nudi i promatranje zvijezda i obilazak UNESCO baštine, s branjem mandarina u kombinaciji", kaže nam Slavija Jačan Obratov iz Hrvatske turističke zajednice.

Manju sezonalnost, što znači i mnogo prostora za proširenje sezone, imaju primjerice Dubrovnik i Zagreb. Pula, Zadar i Šibenik imaju također mnogo prostora za proširenje sezone, posebno kad je riječ o gostima iz Europe.

Timovi hotelskih lanaca blisko surađuju s lokalnom zajednicom te zajednički razvijaju destinacijske proizvode i događaje, dovode nove goste u pred i posezoni. "To uopće nije komplicirano ako postoji volja i želja. Dakle ljudi trebaju sjesti zajedno za stol, staviti svoje partikularne interese sa strane, vidjeti širu sliku i nakon toga djelovati", poruka je Sande Bravar, voditeljice destinacijskih projekata u Maistri.

Obala i kontinent bogati su kulturom i nasljeđem te je pitanje vremena, poručuju turistički djelatnici, kada će oni koji to još nisu bolje predstaviti svoja mjesta kao destinacije.