Potres iz BiH osjetio se i u velikom dijelu Dalmacije

Jak potres s epicentrom 16 kilometara zapadno od Glamoča, na dubini od dva kilometra, magnitude 4,6 po Richteru, zabilježen je jutros u Bosni i Hercegovini, a osjetio se i u velikom dijelu Dalmacije.





U Hrvatskoj se podrhtavanje tla najjače osjetilo na području Vrlike - prvo se osjetio manji potres, nakon njega glavni udar. Riječ je o jednom od jačih potresa koji se osjetio u Dalmaciji u posljednje vrijeme.  Desetak minuta kasnije, osjetio se novi, slabiji potres, magnitude 3,1 po Richteru.





Intenzitet u epicentru izračunat na temelju magnitude potresa bio je VI stupnjeva prema Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvici.





Seizmolog mr. sc. Ivo Allegretti za središnji Dnevnik objasnio je što seizmološke službe trenutno rade na terenu: "Oni prikupljaju podatke o učincima koje je potres ostavio. Dosta je jak pa je zahvatio veliko područje. Pretpostavljamo od Udina do Cista Provo kraj Makarske".

"Potresa se uvijek možemo bojati jer dolaze nenadano. Predvidjeti ih ne možemo. Skupljamo o njima podatke kako bi se preventivnom gradnjom solidnih građevina i učvršćivanjem starih bar donekle zaštitili. To je jedini način", rekao je.

Spomenuo je da se konzultiraju seizmolozi kada se grade neki važni objekti. "Za manje važne objekte postoje karte i legislativa u europskom zakonu koji govori kako graditi u seizmički opasnim područjima", kazao je. "Za važne zgrade siguran sam da se pridržavamo zakona, za ostale ne znam. Trebalo bi pitati građevinske inspektore. No sigurno je slaba točka renovacije stare kuće kada ljudi ruše pregradne zidove i to oslobađa put da se kuća uruši", istaknuo je.

Rekao je da su u Hrvatskoj tri područja najrizičnija, to su Zagreb, gdje imamo u blizini epicentre jakih potresa. Grad je velik pa je i rizik visok, kaže. "Isto tako i s riječkim područjem, jako je opasna i cijela Dalmacija", ustvrdio je.Ž

"Teško da se možemo zaštititi od potresa, ali valja pokušati. Od samog potresa neće nitko umrijeti. Međutim, treba se zaštititi od stvari koje mogu pasti na vas. Teško je reći čovjeku gdje da se skloni. No vjerojatno su i sklanjanje pod stol ili jastuk na glavu bolji nego ništa", smatra Allegretti.

Dodao je da kod jačih potresa nikada ne znamo prethode li nekom još jačem ili je gotovo. "No bitno je da si čovjek pripremi stvari koje su važne za preživljavanje - vodu i deku".  "Nadamo se da jačih potresa neće biti, a malih zabilježimo i do 10 000 godišnje", rekao je.