Strukovno obrazovanje: Hoće li nam imati tko skratiti hlače?

Višegodišnje zanemarivanje, pa i podcjenjivanja strukovnih zanimanja, kao i iseljavanje iz Hrvatske sve više utječe na svakodnevni život nas koji smo ostali u Hrvatskoj. Tako je sve teže naći majstora za, primjerice, popravak kućanskog uređaja ili građevinski zahvat, dobrog krojača ili neko drugo zanimanje koje se obrazuje u strukovnim školama. 

U svim strukovnim školama, naročito u onim koje imaju trogodišnje obrazovanje, je da broj učenika rapidno pada. Mi imamo 27 razreda, osam zanimanja. Prvi put nismo upisali sve fizere i nama je to veliki pad. Rješenje je veća suradnja škola i gospodarstva. Država bi morala napraviti više na opremanju škola i na promiciji strukovnih zanimanja, naročito trogosdišnjih. Prvi puta ove godine nismo upisali niti jednog krojača i moglo bi se dogoditi za nekoliko godina da nam nema tko skratiti hlače, objasnio je situaciju u strukovnim školama ravnatelj obrničke škole Split Davor Kulić.

Za početak pogledajte javljanje iz Splita iz obrtničke škole.



Suočili smo se da je atraktivnost strukovnih škola počela padati. U ovom trenutku smo se suočili s nedostatkom radne snage te gubimo kvalitetno radnu snagu koja odlazi u mirovinu. Strukovne škole pokušavamo staviti na mjesto koje nam treba. Interes učenika i interes gospodarstva mora biti u jačoj vezi, radimo na sustavu. Moramo imati stabilan sustav, stabilno gospodarstvo kako mi nam netko sutra imao za uplaćivati mirovine, smatra pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Vlado Prskalo.

Prije tri godine uočili smo trendove pada zanimanja za strukovne škole kao i nedostatak radne snage tada u nekim sektorima, a danas u svim sektorima. Zagovaramo promjene u strukovnom obrazovanju kako bi se opremale strukovne škole kroz centre kompetencije. Naš strukovni obrazovni sustav treba približiti njemačkom kako bi učenici boravili više u tvrtkama, rekao je voditelj odjela za obrazovanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori Božo Pavičin.

Sustav dosad nije dizao atraktivnost strukovnih škola. Nisu se škole opremale, nisu se nastavnici educirali, nisu se na vrijeme uklopili u potrebe gospodarstva. Sad radimo jednu totalno drugačiju priču gdje ćemo se izuzetno jako povezati s gospodarstvom. Škole ćemo opremiti tako da će učenici tamo htjeti doći, prepoznati da je to njegovo zanimanje budućnosti. Moramo prepoznati interes gospodarstva i interes učenika. Snimili smo sliku Hrvatske, vidjeli smo gdje je žila gospodarstva živ, gdje možemo gospodarstvo povezati s centrima kompetentnosti. Imenovali smo 25 centara. Taj dio se vidi, ali se ne vide naše partnerske škole - njih 117 ćemo za godinu dvije opremiti da budu izvrsne, objasnio je Prskalo.

Jedna smo od rijetkih država koja ne prati djecu od prvog do osmog rqtzreda kako bi mu preporučilo na temelju procjene za što bi se on mogao školovati. Gospodarstvo se treba uključiti ne kroz stipendije nego kroz naknade učenicima koji će 50% vremena provoditi u tvrtkama. Neće dopridonositi prvu godinu tvrtki, ali kad nauči doprinositi će tvrtki kao i pravi radnik te dobivati 50% plaće. Nakon što završi treću godinu, moći će nastaviti raditi, a i tvrtka ako ga je prepoznala nastojati zadržati, objasnio je Pavičin.




I na kraju, da nije sve tako crno pokazat će javljanje iz tehničke škole Ruđer Bošković koja je jajko popularna. Ovu školu upisuju samo odlikaši, a od nedavno su i oni regionalni centar kompetentnosti.

U 70-oj obljetnici tehničke škole to je nagrada za naš dosadašnji uspješan rad, ali i vjerujem poboljšanje u strukovnom obrazovanju u obrazovnom sektoru koji je važan za svijet rada. Naši učenici će još više imati razloga ostati u Hrvatskoj jer će se naša radna mjesta tražiti na tržištu rada, rekla je ravnateljica škole Đurđica Fuštar.