Otkriće naših znanstvenika koje će promijeniti sadržaj svjetskih udžbenika

Skupina hrvatskih znanstvenika objavila je u novom broju uglednog znanstvenog časopisa Nature Communications otkriće prema kojem diobeno vreteno u stanici ima tzv. kiralnu građu odnosno oblik zavojnice, što će prema njima, promijeniti sadržaj svjetskih udžbenika.

Skupina koju vode biologinja Iva Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB) i fizičar Nenad Pavin s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu precizirala je kako su otkrili da diobeno vreteno, koje omogućuje podjelu genetskog materijala pri diobi stanica, ima tzv. kiralnu građu.





"Kiralnost znači da neki objekt nije isti kao njegova zrcalna slika. Najpoznatiji primjer kiralnosti su naše ruke. Iako je lijeva ruka zrcalna slika desne ruke, njih dvije se nikako ne mogu točno preklopiti zbog asimetrije. Kiralnost je svojstvo brojnih pojava u prirodnom svijetu", kazala je Iva Tolić.

"Mnoge biološki važne molekule su kiralne. U nekim slučajevima, poput puževe kućice ili vitice vinove loze, kiralnost postoji na razini organizma ili organa", kazala je Iva Tolić i dodala kako su u navedenom radu otkrili kiralnost na razini između molekule i živog organizma, a to je stanica. Diobeno vreteno je građeno od proteinskih cjevčica koje razdvajaju genetski materijal koje zovemo mikrotubuli.

"Do sada se smatralo da su mikrotubuli na diobenom vretenu organizirani kao meridijani na kugli zemaljskoj i da idu ravno od pola do pola, međutim mi smo sada pokazali da oni ne idu ravno nego da imaju oblik lijeve zavojnice. Pretpostavljamo da je taj oblik važan za pravilnu raspodjelu genetskog materijala i upravo smo s ovim otkrićem otvorili brojna pitanja o tome kakvu ulogu kiralnost diobenog vretena ima u diobi kromosoma, što će biti tema naših daljnjih istraživanja u koja smo već uključili i međunarodne grupe istraživača", zaključila je profesorica Tolić.

"Eksperimentalna istraživanja potvrdila su naša teorijska predviđanja i posebno smo ponosni da je teorija bila ispred eksperimenta i motivirala eksperimente, što u biologiji nije čest slučaj", kazao je Nenad Pavin, profesor s PMF-a. Novi rad financiran je iz nekoliko projekata, uključujući prestižni projekt Europskog istraživačkog vijeća (ERC) vrijedan više od dva milijuna eura.

Otvara ovo brojna pitanja, ali nadaju se i rješenja. Jer ako se otkrije kako nastaje pravilna podjela kromosoma, može se doznati i na koji način nastaju greške - koje su uzrok brojnih bolesti. Pa bi ovo otkriće moglo imati primjenu i u medicini. No zahtijeva nastavak istraživanja, u koje će biti uključen i tim međunarodnih znanstvenika.

O tome su danas u Studiju 4 govorili sudionici istraživanja, dr. sc. Juraj Simunić, IRB, i Zvonimir Boban s Medicinskog fakulteta u Splitu.