Dva pogleda na očito mađarsko kršenje europske stečevine

Hoće li Mađarska ostati bez prava glasa u Vijeću Europe? Ako se sve članice slože to bi mogla biti posljedica odluke Europskog parlamenta da Mađarska krši europske vrijednosti. Predsjednik Europske komisije Jean Claude Junkcer u svom je zadnjem govoru o stanju unije pozvao na veće jedinstvo Europe, a komisija je pred kraj mandata donijela i odluku da više nema pomicanja sata.

O burnom danu u Strasbourgu u emisiji HRT-a Tema dana govorili su naši europarlamentarci Dubravka Šuica i Tonino Picula.

Moj glas je otišao kao potpora izvještaju Judith Sargenti jer sa prepoznao dva aspekta koja je trebalo podržati. Riječ je o potpori europskim vrijednostima koje Orban svojom politikom godinama krši. Izvještaj se temelji na podacima UN-a, OECD-a i drugih relevantnih svjetskih orgnizacija. Drugi je razlog da kao hrvatski zastupnik ne mogu podržati politiku zemlje koaj je rastegnula bodljikavu žicu na granici s Hrvatskom, blokirala ulazak Hrvatske u OECD i koja ignorira odluke hrvatskog pravosuđa, u konkretnom slučaju Hernadija, rekao je Picula.

Mene su rukovodili sasvim drugi argumenti. Europska komisija, kad se radilo o članku 7., u slučaju Poljske pokrenula taj proces, a u ovom slučaju je to prebacila na Europski parlament. Kako je EK čuvarica europskih temeljnih ugovora smatrali smo da je bilo logičnije da to napravi EK. Nekoliko postupka Mađarskog očitog kršenja europske stečevine je na Europskom sudu i želimo vidjeti odluke suda i nakon toga bismo možda posegli za takvom drastičnom mjerom. Mjera pokretanja članka 7. je zaista najzadnja mjera koja se može iskoristiti da bi se nekoj zemlji uskratilo pravo odlučivanjja u Vijeću. Stoga smo se u ovom trenutku odlučili glasovati protiv ovog izvješća, a rukovodeći se da je Mađarska naša susjedna, prijateljska zemlja i da želimo gajiti dobre odnose, rekla je Šuica.

Vjerujem da se ipak na kraju neće dogoditi da Mađarska ostane bez prava glasa. Poljska vlada je najavila da neće tako nešto dopustiti. Naime, sve zemlje bi se trebale složiti s odlukom, a ako jedna članica stavi veto to se neće dogoditi. Ovo danas gledam kao jednu snažnu političku poruku onome što se događa u Mađarskoj, a donekle i u Poljskoj. Možda je ovo zadnje upozorenje da EU neće više dopuštati kršenja demokracije, a zapravo trebamo biti svjesni da se lako može narušiti stanje demokracije i da ta prava koja svi uzimamo zdravo za gotovo da mogu biti narušena, rekao je politolog Petar Kurečić.

O Junckerovu govoru 

Meni se svidio Junckerov govor. Smatram da je bio konkretan, osvrnuo se na mnoga pitanja. Imao je potrebu reći kako vidi EU u ovom trenutku, a kako ju vidi u budućnosti. Kad se radi o zapadnom Balkanu rekao je da EU mora obvezno zauzeti mjesto na zapadnom Balkanu kako to ne bi učinili drugi - Rusija. Turska ili Kina. Europski suverenitet ne znači gubitak nacionalnog suvereniteta nego on proizlazi iz njega. To je ono što je poanta njegovog govora. Malo više jedinstva i malo više solidarnosti neće faliti današnjoj EU, rekla je Šuica.

Kad bi podvlačili crtu pod Junckerov mandat možemo vidjeti jasno dvije stvari. Zatekao je EU koja se oporavljala od gospodarske, financijske, ali i socijalne krize. Može kazati da je EU nakon njegovog mandata potpuno gospodarski oporavljena. Više od 20 tromjesečja europsko gospodarstvo raste, otvoreno je 12,5 milijuna radnih mjesta od 2012, nezaposlenost mladih je na rekordno niskoj razini. No treba kazati da ostavlja uniju u političkoj krizi. Od Junckera sam očekivao da će se odrješitije odrediti prema korjenima političke krize, no nije to učinio. Raspravu o budućnosti EU-a morat će prepustiti onima koji dolaze, smatra Picula.

Govor je njegova politička ostavština kao predsjednika EK. Adresirao je mnoge stvari. Indikativno je da se u govoru nije puno bavio Rusijom. Smatra da se treba se baviti problemom ilegalne migracije, pitanjima azila, bržim procesiranjem i deportacijom ilegalnih migranata. Smatram da EU treba jače ekonomski pozicionirati, npr. nafta se još uvijek plaća u dolarima, kao i nabavka aviona. Juncker ostavlja EU vrlo podijeljenu na istok i zapad kao i na sjever i jug - razlike u nezaposlenosti su goleme, razlike u pogledima na temeljne europske vrijednosti su velike. I dalje postoji jedna željezna zavjesa u Europi postoji kad su u pitanju te vrijednosti. Migracijska kriza i daljni porast broja migranata u Europi ne mogu biti riješeni samo ekonomskim rastom, rekao je Kurečić.