RH zaostaje u ciljevima EU-a vezano za recikliranje i odlaganje otpada

Hrvatska je u relativnom zaostatku, iako je u proteklih 10 do 12 godina ostvaren znatan napredak, za ciljevima EU-a da se do 2025. dostigne 55 posto recikliranja i 25 posto odlaganja otpada. Rečeno je to na konferenciji "Kako poboljšati gospodarenje otpadom", koja je okupila oko 200 sudionika iz cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom.

Izneseni su podaci da se u Hrvatskoj 78 posto prikupljenog otpada odlaže pod zemlju, a 74 posto je udio miješanog komunalnog otpada. Stanovnik Hrvatske godišnje proizvede 403 kilograma otpada.

Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk 
rekao je kako ne zadovoljava broj odlagališta, odnosno centara za gospodarenje otpadom, jer su zasad sagrađena samo dva, a treći, šibenski Bikarac, "na dobrom je putu da bude". Proces prilično koče žalbe u postupcima javne nabave, pa tako u Bikarcu natječaj za tehnologiju zbrinjavanja traje već drugu godinu.

Problem je i organizacije tržišta za gospodarenje papirom, staklom, a pogotovo plastikom, te RDF - ono što ostaje nakon mehaničko-biološke obrade otpada.  "Tu će se država morati više angažirati da bi stvorila uvjete kako i kamo s tim energentom", istaknuo je Pauk.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir smatra da su centri za gospodarenje otpadom prošlost jer su s aspekta današnjeg gospodarstva EU-a potpuni promašaj. "Taj model se ne uklapa u koncept kružnog gospodarstva EU-a. Koncept 'iskoristi i odbaci' je prošlost i moramo se okrenuti novim metodama tako da što više korisnih tvari iz otpada iskoristimo, oprabimo, recikliramo", rekla je.

"Ako se ne uozbiljimo i ne počnemo funkcionirati uređeno, u koordinaciji s gospodarskim sektorom, komunalcima i građanima, bojim se da nećemo dostići ciljeve koje je EU zadala", upozorila je Petir.

Bivši ministar zaštite okoliša i saborski zastupnik Mosta Slaven Dobrović rekao je kako je očito da nam vrh države nije spreman za izazove odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada. "Neobično je da još nemamo javne pozive za sortirnice, kompostište, centre za ponovnu uporabu - bez kojih nema podizanja stupnja recikliranja".

Važno je da država hitno počne iskorištavati europski novac, da se pripreme jedinice lokalne samouprave i krenu svojim poslom. "Imamo primjere gdje je to moguće - Krk koji ima i turizam, a ne samo domicilno stanovništvo, te Čakovec i Prelog gdje su vrlo uspješni. Ne postoji razlog da se to ne napravi i bilo gdje drugdje u Hrvatskoj", istaknuo je Dobrović.

Aleksandra Čilić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost rekla je  da su druge europske zemlje desetke godina uvodile sustave odvojenog prikupljanja otpada, a Hrvatska je nekoliko godina u pokretanju tih projekata. Ipak se dosta promijenilo u odnosu na prije nekoliko godina."