Hrvati ne žele da im sugrađani Bošnjaci biraju predstavnike u vlasti. U modernoj povijesti Bosne i Hercegovine to se dogodilo dva puta.
Za dva tjedna u BiH se održavaju opći izbori. Najzanimljivija je utrka za tročlano Predsjedništvo u koje želi ući lider Republike Srpske Milorad Dodik, ali i Željko Komšić, pa bi se ponovno moglo dogoditi da hrvatskog člana Predsjedništva - izaberu Bošnjaci.
U zemlji u kojoj pola milijuna stanovnika živi na granici siromaštva, 23 godine nakon rata izborna kampanja temelji se na strahu protiv drugoga. Izrazito oštre riječi koriste se u kampanji u Republici Srpskoj. Iako je pojedinačnih kandidata manje nego u posljednjem izbornom ciklusu, za jedno mjesto u vlasti prosječno se natječe njih 14.
Posljednji popis stanovništva u BiH pokazao je da je u Federaciji trostruko više Bošnjaka nego Hrvata. Zbog nedonošenja izmjena izbornoga zakona Hrvati mogu dobiti nelegitimnu vlast i u federalnome i, neizravno, u državnom Parlamentu. Za Hrvate je vrlo važno izaći na izbore.
Hrvati ne žele da im sugrađani Bošnjaci biraju predstavnike u vlasti. U modernoj povijesti Bosne i Hercegovine to se dogodilo dva puta.
Gost središnjeg Dnevnika HRT-a na ovu temu bio je povjesničar Ivo Lučić.
Američka veleposlanica Maureen Cormack u Bosni i Hercegovini ovu kampanju za opće izbore 2018. ocijenila je jako prljavom. Stoga nije neobično što je Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine, za sada, akreditiralo 109 međunarodnih promatrača izbora iz američkog veleposlanstva, četiri iz Slovenije te dva iz Rusije.
Osobito je oštra retorika SDP-a BiH i koalicije predvođene Demokratskom frontom Željka Komšića prema kandidatima hrvatskog naroda i njihovim medijima, a nerijetko i prema Republici Hrvatskoj.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!